Građani mijenjaju banke sve u šesnaest: prošle godine ih je prosječno 182 svakog mjeseca promijenilo banke, a ove godine mjesečni prosjek je 396. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), lani je 2179 ljudi prenijelo svoje tekuće i žiro kunske i devizne račune iz jedne u drugu banku, a tijekom ovogodišnjeg siječnja i veljače 791, piše Slobodna Dalmacija.

Sve se to događa na krilima novih pravila igre što vrijede od kraja srpnja 2017. godine kada je u Hrvatsku implementirana europska direktiva o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku onako kako mijenjaju telekom operatera ili liječnika.

Mnogo jednostavnije i brže. Slikovito rečeno, onima koji smatraju da je njihova banka preskupa, nezadovoljni su njezinim uslugama ili im se jednostavno više sviđa neka druga banka, dovoljno je banci u koju žele prebaciti račun, daju punomoć, a ona će odraditi sav posao oko kompletnog ili djelomičnog prebacivanja.

Najdulji rok za obavljanje tog posla je 12 radnih dana i potrebno je da klijent u novoj banci da punomoć za prebacivanje, odredi i dogovori što i kada što sve želi preseliti i otvori novi račun. Cijeli posao obavljaju banke.

– Evidentan je znatan porast prebacivanja računa u prva dva mjeseca tekuće godine, a jedan od mogućih razloga je i to što je od 1. studenog 2018. počela s radom web-stranica HNB-a s usporedbom naknada za najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje koja je dostupna na poveznici.

Također, od studenog prošle godine banke su dužne potrošačima davati informativni dokument o naknadama za najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje (FID) pa potrošač može jednostavno usporediti naknade u različitim bankama i lakše odlučiti o računu koji najbolje odgovara njegovim potrebama, smatraju u središnjoj banci.

Ako je usporedba koju HNB objavljuje kumovala ovakvom porastu promjene banaka u prva dva mjeseca, onda će se pravi tsunami prebacivanja dogoditi kad klijenti banaka počnu dobivati prava izvješća u svim naknadama i provizijama koje su im obračunale i naplatile njihove banke.

Ove godine iznimno će ih dobiti u studenom i to samo za posljednja dva lanjska mjeseca kada su startala ova nova pravila igre za izvješćivanje o naplaćenim naknadama. U godinama koje slijede, banke će u siječnju klijentima morati slati takva izvješća za cijelu prethodnu kalendarsku godinu pa će u siječnju 2020. klijente izvijestiti o svemu što su im naplatile cijele ove godine. Banke su preklani naplatile 3,37 milijardi kuna neto naknada i provizija, a u prvoj polovici prošle godine 1,67 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija.

Taj slap milijardi provizija i naknada pomaže tkati svaka mala kap, pa i onih od 9,50 do 25 kuna naknade koje banke naplate kad njihovi klijenti debitnim karticama podignu po stotinu kuna na bankomatu druge banke, jednako kao i naknade za vođenje paketa računa koje se kreću do nijedne, pet kuna ili 90 kuna mjesečno, ovisno je li račun s prekoračenjem, uključuje li kreditnu karticu i slično…

Prebacivanja tekućih i žiro, kunskih i deviznih računa, banke će obaviti brzo i besplatno za račune koji su bez ikakvih dugovanja. Za one druge, vrijedi informacija da neplaćeni dug po nekoj kreditnoj kartici ili minus po tekućem ne možete prenijeti u drugu banku premda bi vam ona možda odobrila isti minus i limit po kartici. Ti dugovi nisu predmet ovog jednostavnog prebacivanja. Ali jesu predmet kamata koje se naplaćuju na te usluge što mogu iznositi od 5,70 do 9,40 posto godišnje, fiksno ili promjenjivo. Velike se banke mogu razlikovati u kamati na minuse značajno, jedna ih može cijeniti sa sedam posto godišnje kamate a druga s 9,40 posto. Razlika u cijeni? Svega 34 posto.