Već mjesecima brojke o robnom izvozu i uvozu jasno su upućivale na osjetno usporavanje rasta u 2018., što se dijelom pripisuje iscrpljivanju efekata pristupanja EU, koji su nemalo pridonijeli prosječnoj stopi rasta izvoza (mjereno u eurima) od 10% u prve četiri godine članstva.

Isto tako, već neko vrijeme posve je izvjesno i da je lanjsko usporavanje znatno izraženije kod izvoza.

DZS je to krajem prošlog tjedna samo potvrdio. Izvoz u kunskoj (protu)vrijednosti lani je porastao skromnih 3% (nakon dvoznamenkastog rasta u 2017.), dok je rast uvoza usporio znatno manje, na 7,5%.

Izraženo u eurima, izvoz je povećan 3,6, a uvoz  8,1 posto, čime je dodatno produbljen robni deficit. U apsolutnim iznosima vrijednost izvezene robe povećana je za 3,1 milijardu kuna (u eurima za oko pola milijarde), dok je uvoz porastao 2,2 mlrd. (u eurima 1,8 mlrd.).

Negativan saldo tako se produbio za 9 mlrd. kuna, na 67,8 milijardi.  Prve brojke za ovu godinu, pak, sugeriraju nešto manji raskorak tempa izvoza i uvoza.

Preliminarni podaci DZS-a za siječanj kažu da je izvoz (u kunama) bio 4% veći nego u istom mjesecu lani, dok je uvoz povećan 5,5 %. No, u smislu detaljnije slike, tek je kompletirana 2018

. A prema njoj, rastu izvoza najviše je pridonio porast kod naftnih derivata (uglavnom zbog utjecaja rasta cijena sirove nafte) te motornih vozila (dijelovi, rabljena vozila) i metala. 

Analitičari HGK primjećuju i da je rast izvoza bio neznatno niži od nominalnog rasta BDP-a, pa je njegov udio zadržan na oko 28 posto BDP-a. To je osjetno ispod prosjeka EU (44%), ali ne i pri dnu ljestvice zemalja članica.