Plan je bio uložiti 320 milijuna kuna, realizirano tek 100 milijuna

Autor: Jadranka Dozan , 05. ožujak 2019. u 14:46
Što će reći Europska komisija?/Boris Ščitar/VL/PIXSELL

Novi većinski vlasnici Ina i PPD zatražili su od Vlade sedmogodišnju odgodu ispunjavanja obveza.

U nedavnom godišnjem izvješću Petrokemije najviše je zazvonio podatak o gotovo udvostručenom gubitku. Na razini Grupe povećan je sa 242,7 na 473,5 milijuna kuna, što odgovara četvrtini prihoda. Povećanju "minusa" pridonio je i veliki ljetni remont postrojenja, što je u likvidnosno tegobnoj godini rezultiralo porastom investicija (sa 103 na 117 milijuna).

No, ulaganja su još znatno ispod srednjoročnih planova, a u slučaju Petrokemije to je i pitanje zadovoljavanja ekoloških standarda za ishođenje Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša ili tzv. Okolišne dozvole. Upravo uz ta pitanja vezan je i dio izvješća koji je prošao više-manje nezapaženo. U njemu se konstatira da su rokovi realizacije dijela tzv. ekoloških investicija (po postojećoj Okolišnoj dozvoli) istekli, a u vodstvu Petrokemije, koja je u međuvremenu dokapitalizirana te je dobila nove većinske vlasnike (Ina i PPD putem zajedničke SPV tvrtke), ističu da je nadležnim tijelima Vlade "podnesen zahtjev za produljenje rokova usklađivanje do kraja 2026.".

Temeljem važeće dozvole koju je na pet godina Petrokemija ishodila 2015., ukupno je bilo planirano 320 milijuna kuna ulaganja, a realizirano je 100 milijuna. Analizom stanja postojećih postrojenja i opreme, uz provedenu ocjenu utjecaja na okoliš, utvrđene su mjere poboljšanja tj. modernizacije postrojenja s ciljem zadovoljavanja ekoloških standarda te energetske i tehnološke učinkovitosti. Planirana je dinamika ulaganja u razdoblju 2019.-2026. u ukupnom iznosu od oko 220 milijuna kuna", ističe u odgovoru na naš upit predsjednik Uprave Davor Žmegač.

Na žalost, i u slučaju Petrokemije dioničarski ugovor nije objavljen, pa nisu poznati ni detalji o tome što je sve država preuzela kao obvezu prilikom dokapitalizacije. Vezano uz pitanje financiranja investicija, čelnik Petrokemije kaže tek kako je "financiranje i ishođenje ekoloških certifikata obveza Petrokemije". I o realizaciji planiranih mjera koje su dio revizije okolišne dozvole Europsku komisiju kvartalno izvještava kompanija, kaže. Hoće li stvari na relaciji s EK ići glatko, ostaje vidjeti. 

Kako bilo, mimo uobičajenih tržišnih rizika (cijena mineralnih gnojiva i prirodnog plina, troškova naknada za CO2, tečaja eura i dolara), ove su godine oni umanjeni dogovorom oko uvjeta nabavke prirodnog plina i reprograma dospjelog duga za prirodni plin. A prvu godinu poslovanja s novim vlasnicima obilježit će i sniženi troškovi transporta prirodnog plina. Sukladno odluci HERA-e, tarifne stavke su od ove godine niže za 20-ak posto. Prema Žmegaču, efekt toga procjenjuje se na oko 16 milijuna.

Projekcije za 2019. 

Niže cijene plina, veći troškovi naknada za CO2  
Trenutne projekcije cijene prirodnog plina za 2019. godinu temeljeno na ugovorenim forwardima na europskim burzama prirodnog plina za 2019. ukazuju na trend pada u odnosu na 2018. što će, ukoliko ista ostane u trendu trenutnih projekcija, značajno doprinijeti pozitivnijem poslovanju Petrokemije d.d. Nažalost, cijena emisijskih jedinica stakleničkih plinova ne pokazuju isti trend te će troškovi naknade za CO2 i nadalje predstavljati značajan financijski rizik u 2019. godini, procjenjuju u Upravi Petrokemije. "Posljednjih godina svi europski proizvođači mineralnih gnojiva pod pritiskom su niskotroškovnih proizvođača s istočnih tržišta (Bliski istok, Kina, Rusija i dr.). Trend kretanja cijena dušičnih gnojiva UREA, KAN, AN, UAN ima trenutno naznake sezonskog pada cijena, ali prava primjena gnojiva tek dolazi te procjenjujemo da će uže regionalno tržište ipak pokazati određenu stabilnost. NPK gnojiva u proteklih nekoliko godina u određenom smislu pokazuju pritisak na cijenu na regionalnom i domaćem tržištu zbog velikih ruskih proizvođača, a na užem regionalnom i domaćem tržištu i zbog bližih susjednih proizvođača. Na domaćem i nama najbližim tržištima, prije svega Slovenije i BIH, ali i Mađarske i Srbije, cijena će značajno ovisiti i o ekonomskom stanju poljoprivrede.

Komentirajte prvi

New Report

Close