Upravni odbor Volkswagena navodno planira otvaranje tvornice "na istoku Europe".

Najranije krajem travnja trebalo bi biti odlučeno hoće li "jedna strana kompanija" investirati u Srbiju, što bi bila "najveća, najvažnija i najmoćnija" investicija za cijelu zemlju, u par puta je najavljivao predsjednik Aleksandar Vučić, javlja Deutsche Welle.

Skok BDP-a u nevjerojatnom postotku

Ime kompanije do sada nije spomenuo, ali je zato početkom veljače naveo da je "Srbija trenutno broj jedan u pregovorima u odnosu na druge dvije zemlje, članice EU-a iz središnje i istočne Europe". 

"Ako bi se to dogodilo, nama bi BDP za godinu dana skočio u nevjerojatnom postotku. Ne smijem ni reći koliki bi se izvoz planirao, negdje oko četiri i po milijarde eura…", dodao je. 

Je li riječ o njemačkom Volkswagenu? Upravni odbor tog automobilskog giganta uskoro bi, navodno, trebao donijeti odluku o izgradnji nove tvornice u kojoj bi istovremeno trebalo proizvoditi više različitih modela. U autokoncernu to zovu "Mehrmarkenfabrik". 

O svemu tome pisali su i njemački mediji, spominjući samo da je riječ o "istočnoj Europi". Možda o Bugarskoj? 

Mediji u Bugarskoj uveliko pišu o tome, navodeći pri tom još neke detalje: tvornica bi trebala početi s radom 2023. godine, a proizvodila bi 300.000 automobila godišnje – pet modela Volkswagena, Škode i SEAT-a. Prvobitno su, navodno, u igri bile Bugarska, Rumunjska, Srbija, Turska, a možda i Sjeverna Makedonija, ali je u ovom trenutku, kako prenose, favorit Bugarska. 

Odluka još nije donesena

Na više upita koje je redakcija DW na bugarskom uputila u sjedište Volkswagena s pitanjima kada se očekuje odluka i koji su okvirni uvjeti koje taj koncern postavlja, odgovoreno je da "odluka još nije donesena" i da će ih "odmah obavijestiti kad nešto bude službeno".

"Volio bih da se to dogodi, ali, naravno, Bugarska je u oštroj konkurenciji sa svojim susjedima", rekao je za DW Mitko Vasilev, predsjednik Njemačko-bugarske industrijsko-trgovinske komore (GBITK). 

On kaže kako je riječ o investiciji od 1,4 milijarde eura, a trebalo bi biti zaposleno oko 5.000 ljudi uz 650 inženjera, a sve to na površini od 400.000 kvadratnih metara. 

"Bugarska je ponudila dvije lokacije – zonu Kremikovci kod Sofije i industrijsku zonu Rakovski kod Plovdiva", kaže Vasilev. 

"Čudesni ekonomski odnosi"

"Bugarska ima prednost jer je članica Europske unije, situacija ovdje je mirna, a ekonomski odnosi su čudesni", naglašava Vasilev. 

Trgovina između Njemačke i Bugarske porasla je u 2018. u odnosu na prethodnu godinu za više od deset posto i iznosi 8,266 milijardi eura. 

"Odluka će biti donesena na osnovi različitih faktora, a nije bez značaja ni to kakvu će pomoć ponuditi država za tu, za bugarske uvjete, gigantsku investiciju. Siguran sam da će bugarska strana učiniti sve da osigura dobre uvjete", kaže Vasilev.

Srbija, međutim, nije članica EU-a. 

"To bi također trebalo uzeti u obzir", procjenjuje Vasilev za DW.

"Srbija nije članica i možda pravila o dodjeli državne pomoći za nju neće biti toliko stroga. Srbija također može iskoristiti činjenicu da ima sporazum o bescarinskoj trgovini s Rusijom, ali mislim da se to ne odnosi u tolikoj mjeri na automobile. Sve su to detalji koji će morati