Iza Hrvatske poštanske banke (HPB) je jako dobra godina, jer je ostvarila rekordnu bruto dobit od 183,2 milijuna kuna i neto dobit od 150,2 milijuna kuna, rekao je u srijedu na predstavljanju godišnjih financijskih rezultata član Uprave HPB-a Domagoj Karadjole. Istaknuo je prošlogodišnje značajno povećanje kreditiranja građana te malih i srednjih poduzetnika. Podsjetio je na kupnju Jadranske banke, dodavši da njezino pripajanje teče u skladu s planom pa se očekuje da će biti dovršeno do 1. travnja.
Kunska bilanca
"Doprinos pozitivnom trendu je i smanjenje udjela loših plasmana i rezervacija za takve plasmane, a to je rezultat boljeg upravljanja rizicima i efikasnije naplate. Likvidnosna pozicija banke je i dalje vrlo jaka, bilježimo kontinuirani rast depozita, kako u segmentu građana tako i kod pravnih osoba", rekao je Karadjole. Kazao je da strukturu kredita prate trendovi započeti još 2017. godine, a očituju se u razduživanju središnje države i smanjenju izloženosti prema velikim poduzećima.
1,16 mlrd.
kuna porasli su depoziti što je 8,5 posto više
Depoziti su HPB-u 2018. porasli za 1,16 milijardi kuna ili 8,5 posto, što je odraz stabilne baze klijenata i njihova povjerenja, smatra Karadjole. "Bilanca HPB-a dominantno je kunska, što nam omogućuje da klijentima ponudimo jeftinije i povoljnije uvjete upravo u kunskom kreditiranju", ocijenio je HPB-ov član Uprave. Dodao je da je HPB-ov kapital krajem prošle godine premašio dvije milijarde kuna, uz povećanje od pet posto i to najviše zahvaljujući neto dobiti banke. U ovoj godini HPB po njegovim riječima pored ostalog planira velik iskorak u poslovanju s gospodarstvom.
Rast broja klijenata
Izvršna direktorica Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom Marina Puljiz rekla je kako je 2018. bila obilježena rastom broja klijenata, posebice u segmentu jedinica lokalne samouprave gdje je ostvaren rast od 12,5 posto na godišnjoj razini, s dostignutih 1140 klijenata. Krajem 2018. taj je sektor dosegao volumen plasmana od pet milijardi kuna. Nastavljamo povećavati broj klijenata u gospodarstvu, posebno u lokalnoj zajednici.
HPB planira postati jedna od vodećih banaka u sufinanciranju i predfinanciranju projekata iz ESIF fondova, za što je zainteresiran veliki broj jedinica lokalne samouprave i javnih ustanova", kazala je Puljiz. Istaknula je da banka trenutno razmatra oko 20 velikih projekata iz područja energetike, infrastrukture, stanogradnje i turizma. Izvršna direktorica Sektora poslovanja s malim i srednjem poduzećima Antonija Zorić kaže kako HPB želi postati vodeća banka i u tom segmentu te da trenutno kreditira i surađuje s više od 8000 malih i srednjih poduzeća. Banka će se, kaže Zorić, ove godine posebno fokusirati na poslovanje s izvoznicima, IT sektorom, turističkim i poljoprivrednim tvrtkama, prerađivačkom industrijom i trgovinom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Komentar:
(1) Prezentacija Uprave (koja je i objavljena na ZSE) je varljiva jer su prezentirali nekonsolidirane rezultate, što nema smisla. Konsolidirana dobit je oko 120 milijuna kuna, a razlika je najviše posljedica otpisa u Jadranskoj banci. Uopće nema razloga da nisu prezentirali konsolidirane brojke, pogotovo je to besmisleno jer konsolidirane brojke i nisu tako loše.
(2) S druge strane, činjenica je da se smanjuje operativni rezultat (manji za 70 milijuna kuna), te bi Uprava ipak trebala dati neke elementarne odgovore kako se misli nositi s tim u budućnosti, pogotovo jer imaju značajan rast troškova i ulaganja u IT. Dakle, neovisno o akviziciji Jadranske banke, treba pokazati gdje ubuduće očekuju rast prihoda.
(3) Uprava i dalje papagajski ponavlja da joj treba dokapitalizacija, što je nonsens imajući u vidu kretanje cijene dionice. Knjigovodstvena vrijednost dionice je 1.000 kuna po dionici, nominala je 600 kuna po dionici, a tržišna cijena je trenutno ispod 500 kuna po dionici. Čak i uz pretpostavku da bi se radila dokapitalizacija po nominali, što bi bilo uz premiju od 20% na trenutnu tržišnu cijenu, to bi značilo dokapitalizaciju po 0,6 BV što je sramotno malo. Očito je da Uprava druka na dokapitalizaciju kako bi se smanjio udio države, međutim dokapitalizacija po ovim niskim cijenama nikako nije u interesu dioničara. Ako se isključi efekt Agrokora, prosječni povrat na kapital banke u periodu 2015-2018 iznosi preko 6%. Ako bi uzimali metriku 0,6 BV – trenutni povrat koji dioničari ostvaruju na to je preko 10%. Uprava svim dioničarima čini direktnu štetu jer ponavljanjem već dvije godine da treba dokapitalizacija veliki institucionalni igrači su se potpuno povukli sa kupnje jer nisu blesavi da si dižu cijenu. Umjesto dokapitalizacije (za što nema osnove, u krajnjoj liniji nakon prošle dokapitalizacije cijena je preko 20% u minusu, kakav je to track record??), trebali bi ići na izdavanje podređenih obveznica. Da bi došli do stope adekvatnosti kapitala od 23% (iznad prosjeka bankarskog sektora), mogli bi izdati 600 milijuna kuna podređenih obveznica. Uz trošak kamata od 5%, to bi im nosilo godišnji trošak od 30 milijuna godišnje, što je prihvatljivi trošak i preko duplo jeftinije od konzervativno računatog implicitnog troška dokapitalizacije. Isto tako, ako bi to odradili pametno, mogli bi ciljati na retail što bi im između ostalog moglo donijeti dodatne klijente (gdje se trenutno može naći ulaganje sa 5% kamate?). Konačno, objavom da se odustaje od dokapitalizacije u obliku izdavanja dionica, cijena bi se vratila na prirodnije razine, čime bi si Uprava dala još jedan pozitivan impuls (očito je da si cijelo vrijeme pokušavaju raditi pozitivan PR jer im ističe mandat).
(4) Imajući u vidu dosadašnje kadrovske odluke Vlada, ova Uprava je gotovo za svaku pohvalu (treba imati u vidu da bi u nekim drugim vremenima HPB nastavio financirati Petrokemiju, Uljanik i slične gubitaše – istina je da je to radio i pod ovom Upravom ali u manjim omjerima i što je bitno uvijek sa državnim jamstvima – dakle de facto uskaču kao spasioci, ali u stvari imaju prvoklasni zalog kojeg će prije ili kasnije naplatiti). Poslovno/operativno se trude restrukturirati banku što je dugoročan proces, ali čini se da idu u dobrom smjeru. Strateški su pogubljeni jer inzistiranjem na dokapitalizaciji u svakom istupu u javnosti direktno utječu na nisku cijenu dionice te su se već odavno trebali okrenuti alternativnim rješenjima (podređene obveznice) koje imaju višestruke koristi, kako za postojeće dioničare, tako i za Upravu ukoliko dugoročno želi napraviti neki značajniji transformacijski korak.
PS. Kupnja i pripajanje Croatia banke bila bi katastrofa; ali konsolidacija manjih regionalnih banaka koje imaju značajni lokalni udio (npr. Karlovačka banka, Slatinska banka itd.) bi imala itekako smisla. S druge strane, te akvizicije bi trebalo raditi zamjenom dionica za dionice HPB-a, a ne kupnjom.
Uključite se u raspravu