Dok s jedne strane stanova na Islandu nedostaje, s druge većina skupih nekretnina zjapi prazna. Kako piše Bloomberg, cijena novih stanova koji ulaze u luksuznu kategoriju porasla je između listopada 2017. i listopada 2018. za 17 posto dok su cijene na nekretninskom tržištu prosječno uvećane za tri posto.
Otmjeni novi stan u središtu Reykjavika danas može stajati i do 7000 dolara po četvornom metru. Međutim, kupaca za takvu kategoriju nekretnina sve je manje. "Već smo snizili cijene i ne možemo ih više snižavati otkako je cijena pala ispod troškova gradnje", ističe arhitektica Hildigunnur Haraldsdottir koja je za svoju tvrtku T13 projektirala zgradu sa 38 stanova s pogledom na gradsku luku i staro središte prijestolnice. Zgrada je sagrađena uz pomoć kredita najveće islandske banke Landsbankinn, a nakon godinu dana na tržištu prodana su tek 23 stana.
Skupi, a neprodani stanovi na Islandu broje se u stotinama. Istovremeno, velika je potražnja za jeftinijim nekretninama kojih jednostavno – nema. Naime, nedavno vladino istraživanje je pokazalo kako na otoku nedostaje 8000 stanova kako bi se zadovoljila potražnja. Rast cijena stanova – za 50 posto u proteklih pet godina – naveo je dva najveća sindikata da krajem prošle godine zatraže od udruge poslodavaca povećanje plaća za čak 40 posto.
7000 dolara
doseže cijena četvornog metra u Reykjaviku
Cijene nekretnina skočile su uslijed niskih kamatnih stopa na kredite, iako su sa 6,3 posto na stambene kredite među najvišima u Europi. Međutim, više od 10 godina od financijskog sloma Islanđani su naučili lekciju. Službeni statistički podaci pokazuju kako omjer duga i raspoloživog dohotka iznosi 151 posto i najniži je u sjevernoj Europi. Za usporedbu, uoči financijske krize taj je omjer dosegnuo 250 posto.
Ipak, uspon cijena nekretnina doveo je do rasta kreditiranja. Kratkoročni krediti građevinskim i nekretninskim kompanijama vraćaju se na razine prije krize i sada imaju petinu udjela u kreditnim portfeljima komercijalnih banaka. Međutim, građevinska ekspanzija događa se u trenutku kada islandska ekonomija pokazuje znakove usporavanja i pada broja turističkih dolazaka. Središnja banka procjenjuje da će BDP ove godine porasti 1,8 posto, najniže od 2012. godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu