Stručnjaci predviđaju da će 35% vještina koje poslodavci traže na tržištu zamijeniti potpuno nove vještine i poslovi, a morat će im se prilagoditi sve novije generacije.

Na panel raspravi 'Zanimanja budućnosti – Jesmo li spremni?' u Zagrebu na Visokom učilištu Algebra stručnjaci su iskustvima i savjetima predstavili upravo nova zanimanja i vrijednosti, a uključuju nove medije, društvene mreže i digital Anamarija Todorić, novinarka i urednica, danas je analitičarka digitalnog sadržaja u 24sata.  "Danas se sa suradnicima bavim i sadržajem; analiziramo zašto je neki tekst čitan i kako na temelju tog čitateljima ponuditi dodatni sadržaj", objasnila je.

No najvažniji je i uvijek će biti, kaže, sadržaj, uz koji dolaze i novi čitatelji. "Četiri su parametra koja moramo pratiti: broj čitatelja, time spent – metrika koja mjeri koliko dugo se nešto čita, sadržaj i broj pregleda na stranici. Moramo imati dobre brojke u sva četiri segmenta kako bismo zadovoljili oglašivače pa je važno balansirati. Budućnost medija postoji, pitanje je u kojem obliku. Smatram da se mediji moraju odmaknuti od ljudi koji se bave YouTubeom i blogom jer danas svatko piše i nudi sadržaj, mediji moraju biti kvalitetniji, specijaliziraniji i nuditi više informacija. U suprotnom neće biti potrebe za njima", objasnila je Todorić i dodala je da važno učiti, pratiti trendove i informirati se. 

Voditelj preddiplomskog studija dizajna i diplomskog studija dizajna i komunikacija, dr. sc. Siniša Bogdanović, naveo je da su prije dominirali tiskani mediji i publikacije, no prema današnjim istraživanjima više od 80 posto otišlo je na digital i društvene mreže. "Danas ima puno generičkih rješenja koja vam pomažu da izgradite brend. U branši vizualnih identiteta i brendova najvažnije je prilagoditi se promjenama i trendovima. Moram cijelo vrijeme učiti kako bih bio ukorak s vremenom, a mlade generacije sve su bolje i brzo upijaju", rekao je Bogdanović.

Dizajneri: "Važna je funkcionalnost, sadržaj mora biti estetski prihvaćan. Riječ je o simbiozi umjetnosti i tehničke znanosti, a oba parametra su važna kako bismo se istaknuli na tržištu", istaknuo je Bogdanović.  Među društvenim mrežama koje su gotovo neophodne za uspješno poslovanje među dominantnijima je i YouTube.  No, kako je istaknula radijska voditeljica, kolumnistica i blogerica Nina Slišković Goleš, zamjerka je nedostatak kvalitetnog sadržaja za publiku stariju od 25. Njezin je plan za ovu godinu otvoriti YouTube kanal, no najprije, kaže, želi naći način kako zanimljivo prezentirati jedinstvenu ideju.  "Sve se brzo događa i mijenja uz nove medije. Stariji mediji, poput radija, neće izumrijeti, a društvene mreže i digitalne sfere daju puno, no važno ih je pametno koristiti", ističe Slišković te dodaje da većina misli da je lako raditi i zarađivati od društvenih mreža, no da osoba mora stvarati kvalitetan sadržaj ako želi surađivati s brendovima.

"Česta je averzija publike prema svemu što ima prizvuk Instagrama, influencera ili YouTubea kao nečeg nužno lošeg i jeftinog. U medijima i na društvenim mrežama prolazi iskrenost, emocija i atmosfera i – autentičnost", istaknula je. Na to se nadovezao Vid Juračić, po struci arhitekt, danas YouTuber koji ima obrt za videoprodukciju, radi videomaterijale, filmove i reklame. "Radio sam kao scenograf i svidio mi se film, tada sam snimao i režirao, naučio montirati. Odlučio sam da želim raditi nešto kreativno i tako je nastao moj kanal na YouTubeu. Počeo sam raditi serijal Kvart priče nakon čega su se otvorile nove prilike. Imam poštovanje prema publici i pokušavam biti autentičan jer im diktiram sadržaj, pružam nešto što ne znaju da žele", objasnio je.

Ne zarađuje i ne živi od YouTubea gdje zarada, kaže, dolazi od monetizacije kanala i uz sponzorstva, što on još izbjegava. Smatra da se previše bojimo promjena na tzv. geografiji medija. "Na Instagramu svi gledaju i proizvode sadržaj, na YouTubeu ih malo proizvodi, a svi gledaju. Sad je vrijeme da se u to upustimo. Na Instagramu je velika zasićenost, a na YouTubeu vakuum sadržaja jer ga je teže proizvoditi. Ako netko nešto želi napraviti, neka otvori podcast, to je svježi i novi teren, nemojte zakasniti, tu je budućnost", napomenuo je Juračić.

Na pitanje koja je tajna dobrog YouTube kanala i sadržaja, kaže da mu je trebalo tri godine dok nije bio siguran da može ponuditi vrijednost. "Treba biti uporan. Ništa u životu nije šala i zabava, u poslu i budućnosti trebamo raditi maksimalno ozbiljno", istaknuo je. Za povratnu reakciju o uspjehu medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža važan je skup metoda, tehnika i alata za obradu podataka, Data Science, objasnio je dr. sc. Marko Velić, voditelj projekta Data Science u Styria medijski servisi. 

"Styria ima veliki digitalni razvoj, stalno smo u kontaktu s ljudima koji traže posao i veliki je interes za Data science zbog istraživačke komponente. Do podataka dolazimo na različite načine, prikupljamo podatke i analiziramo. Konkurenti su nam Google i Facebook jer uzimaju 85% kolača u digitalnom oglašavanju. Data science pomaže u borbi protiv toga jer mogu targetirati korisnike relevantnim oglasima, što se dobro odražava na oglašivače. Moramo primijeniti strojno učenje i najnovije metode i alate kako bismo bili konkurentni. Analitika će uvijek postojati, no promijenit će se napretkom metoda statističkog učenja", istaknuo je Velić.

Premda mnogi misle da će algoritmi zamijeniti novinare ili urednike, kaže da je riječ o neopravdanim strahovima. "Ljudi će i dalje htjeti da im ljudi serviraju sadržaj, no s algoritmima će to biti kohabitacija", istaknuo je Velić.