Državni statističari ovaj će tjedan iznijeti preliminarne podatke o robnoj razmjeni, a rezultati za prvih 11 mjeseci sugeriraju da bi ukupna vrijednost lani izvezene robe nakon 2017. s ostvarenih 14 milijardi eura mogla premašiti 14,5 milijardi eura. To je osjetno sporiji rast u odnosu na dvoznamenkastu stopu rasta godinu prije s povećanjem vrijednosti izvoza za oko 1,7 milijardi eura.

Ipak, to znači i da je u pet godina članstva u EU hrvatski izvoz porastao više nego upola. Kako je Hrvatska tek 2013. "uhvatila" razinu robnog izvoza iz 2008. (istodobno su fizički pokazatelji industrijske proizvodnje i danas 9,5% posto ispod nje) s prošlom godinom vrijednost izvoza je za više od 50 posto ujedno premašila i pretkriznih 9,59 milijardi eura.  Zbog visoke koncentracije nekoliko najvećih kompanija izvoznika bitno utječe na ukupne rezultate, ali izvozna baza se širi, a razne analize sugeriraju pritom povećanje važnosti malih i srednjih poduzeća, naročito od ulaska u EU.

Tako se u ovih dana objavljenoj HNB-ovoj analizi karakteristika izvoznika iz prerađivačkog sektora ističe da je tijekom recesije spor oporavak hrvatskog izvoza bio posljedica smanjenja izvoza velikih poduzeća, dok su mala i srednja istodobno povećala svoj izvoz gurajući tako i ukupni oporavak izvoza.  "Mala i srednja poduzeća obično su u nepovoljnijem položaju u odnosu na velika poduzeća jer npr. imaju slabiji pristup financiranju.  No, čini se da su ona bila poduzetnija i sposobnija konkurirati na inozemnim tržištima tijekom razdoblja financijskog stresa i smanjenja (domaće) potražnje" navodi se u analizi.

U usporedbi s pretkriznim razinama, rast izvoza velikih poduzeća manji je nego kod malih i srednjih čak i kad se izuzme učinak brodogradilišta, ističu autori Miljana Valdec i Jurica Zrnc. Uobičajeno za slične strukturne analize i duge vremenske serije, one ne zahvaćaju "najsvježije" podatke. No, to ne mijenja neke glavne nalaze, poput onoga da izvoznici u odnosu na usporediva poduzeća koja posluju samo na domaćem tržištu u prosjeku imaju veću produktivnost, niže jedinične troškove rada i više zaposlenika. 

Mali i srednji agilniji
I kad je posrijedi važnost malih i srednjih poduzeća, neke znatno svježije mikro analize također signaliziraju porast značaja segmenta MSP-a. Tako je, primjerice, u okviru serije analiza koje objavljuje Ekonomski lab tvrtke Arhivanalitika u suradnji s poslovnim servisom Bon.hr, istaknuto kako su od ukupno 1210 poduzeća koja su u 2017. ostvarila između 40 do 100 milijuna godišnjeg prihoda, njih 394 koja su godinu prije imala izvoz veći od milijun kuna, u 2017. su zabilježila porast izvoza. 

To je više nego godinu ranije kad je takvih bilo 250, ističe se u toj analizi, uz napomenu za oprez pri tumačenjima tog podatka.  Postepene promjene u smjeru okretanja izvozu zamjetne su i u kategoriji malih tvrtki s prihodom od dva do 40 milijuna. Takvih je 2017. bilo 21.550. Uz više od 300 tisuća zaposlenih, ta skupina je ostvarila oko 170 milijardi kuna prihoda, pri čemu 23 milijarde od prodaje na stranim tržištima. "Orijentacija prema izvozu u ovom je segmentu nešto manja nego kod srednjih i većih poduzeća, što je logično jer izlazak na strana tržišta podrazumijeva fiksni trošak koji mogu platiti samo veći i financijski jači igrači", objašnjava Ekonomski lab, uz dodatak kako se i tu se stvari pomalo mijenjaju. 

Naime, prihod od prodaje na stranim tržištima u tom je segmentu u odnosu na 2016. rastao 8,7 posto, odnosno nešto brže od ukupnog prihoda od prodaje koji je povećan 6,6 posto. U ukupnoj populaciji izvoznika u prerađivačkom sektoru, pak, udjeli izvozne prodaje u ukupnom prometu kreću se nešto manje od 40 posto, a a u nalazima HNB-ova dvojca ističe se kako izvozna poduzeća iz prerađivačkog sektora u prosjeku imaju 35 posto veću produktivnost rada od neizvoznika. 

Hrana i piće
Pritom je najveća razlika u produktivnosti uočena u  industriji hrane i pića, a najmanja u tekstilnoj. U cjelini gledano, pozitivna razlika na strani izvoznika je i u pogledu plaća, kao i broja zaposlenih. Imajući sve to u vidu, ne čudi pažnja koju izazivaju već naznake usporavanja ekonomija glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, a što je prošli tjedan bio slučaj s Italijom koja je dva kvartala zaredom zabilježila pad BDP-a u odnosu na prethodni  kvartal.