Tri dana nakon što se oporbeni čelnik Juan Guaido proglasio predsjednikom Venezuele, obratio se za pomoć glavnom tajniku UN-a Antoniu Guterresu tražeći žurnu pomoć za zemlju suočenu s humanitarnom krizom, no Gutteres ne može poslati pomoć bez pristanka predsjednika Nicolasa Madura ili dozvole Vijeća sigurnosti.

“UN je spreman pojačati aktivnosti u Venezueli, no za to nam treba suglasnost vlade””, rekao je Guterres. Taj odgovor pokazuje da je kampanja za međunarodnim priznanjem Guaida nad Madurom, predvođena SAD-om, dovela UN i druge međunarodne organizacije u situaciju podijeljenosti.

Maduro je prisegnuo na drugi mandat 10. siječnja nakon izbora koji su smatrani u zemlji i u svijetu namještenima, a oporbeni vođa Guaido, ujedno predsjednik Nacionalne skupštine u kojoj oporba ima većinu, proglasio se predsjednikom 23. siječnja. Dobio je potporu SAD-a i većine zapadnih zemalja, dok Madura podržava Rusija, Iran, Turska.

Među pet stalnih članica Vijeća sigurnosti zaduženih za očuvanje međunarodnog mira su i Rusija te Kina. Najbrži način da se oduzme Madurovoj vladi mjesto u UN-u jest da se Općoj skupštini UN-a podnese nacrt rezolucije na glasovanje, no diplomati navode da takav potez trenutno neće dobiti podršku većine. Europski parlament priznao je u četvrtak Juana Guaidoa kao de facto predsjednika države.

Neizvjesnosti vladaju i kad je riječ o MMF-om i Svjetskoj banci. Najveći latinskoamerički kreditor, Međuamerička banka za razvoj (IADB) mogla bi biti prva financijska institucija koja će pitanje legitimne venezuelske vlasti staviti na odlučivanje pred upravni odbor. I ako svjetski kreditori priznaju Guaidoa, to neće automatski odmrznuti financiranje, jer Venezuela prema IADB-u ima dospjela, a nepodmirena plaćanja od 212 milijuna dolara. Ove godine se u Venezueli prognozira inflacija od 10 milijuna posto u 2019.