Elektroničko izdavanje računa u javnoj nabavi zakonski je u Hrvatsku uvedeno početkom prosinca 2018. godine, no potpuna primjena Zakona, kada će obveznici javne nabave biti obavezni slati i zaprimati eRačune, prolongirana je do 1. srpnja 2019. godine. Tim je postupkom zakonodavno tijelo, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, dalo dionicima dovoljno vremena da pripreme sebe, ali i svoje dobavljače i kupce na provedbu ovoga zakona proizašlog iz Direktive 2014/55/EU o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. No vremena je za pripremu i edukaciju bilo napretek, s obzirom na period od donošenja Direktive do stupanja zakona na snagu, tako da je dobar dio tržišta već iskusio benefit digitalizacije kroz eRačun.
– Proteklih pet i pol godina, koliko je servis Moj-eRačun na tržištu, paralelno razvijamo dvije platforme; Moj-eRačun mrežu koja danas obuhvaća više od 130 ERP i računovodstvenih softvera i mrežu korisnika koji direktno iz tih softvera, putem Moj-eRačun mreže, jedni s drugima razmjenjuju eRačune i prateće isprave, nevezano o tome jesu li iz javnog ili realnog sektora i koriste li, primjerice, 4D Wand ili Libusoftove SPI aplikacije – pojašnjava Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun.
Aktivno pripremamo javne i sektorske naručitelje za srpanj 2019.
Cilj im je, dodaje Emer, bio povezati što veći broj potencijalnih korisnika kroz alate koje svakodnevno koriste kako bi se sam proces prihvaćanja elektroničkog izdavanja (i zaprimanja) računa odvijao što jednostavnije. Istu praksu provode i danas, pripremajući javne i sektorske naručitelje za srpanj 2019. godine.
– Stvorio se svojevrsni šum u komunikacijskom kanalu, zbog čega mnogi javni naručitelji nisu jasno informirani da imaju pravo izbora informacijskog posrednika za usluge izdavanja, zaprimanje i pohrane, ali i obrade eRačuna i pratećih isprava. Većina smatra kako su samo jedinice lokalne i regionalne samouprave, odnosno gradovi, općine i županije dobile pravo izbora, no to je pogrešno. Sva ona tijela kojima je osnivač neka od tih jedinica, također nemaju propisanog informacijskog korisnika, nego mogu izabrati kojeg god žele na tržištu. Ta tijela su županijske i opće bolnice, domovi zdravlja, škole, vrtići, muzeji, agencije kojima je osnivač jedinica lokalne i regionalne samouprave, vatrogasna društva i slično. Popis onih koji nemaju izbor, nego im je zakonom dodijeljena Fina kao pružatelj usluga informacijskog posredništva, puno je kraći, a odnosi se isključivo na središnja tijela države uprave, odnosno ministarstva i državne urede, te sudove i one institucije kojima je osnivač Republika Hrvatska – pojašnjava Josip Kovačec, direktor prodaje servisa Moj-eRačun.
Slikoviti primjer za to, dodaje Kovačec, mogu biti dva muzeja, jedan osnovan od strane grada, a drugi od strane države. Ovaj prvi, pojašnjava, može izabrati onog informacijskog posrednika koji će mu za danu cijenu ponuditi najbolju uslugu, dok će drugome biti dodijeljen informacijski posrednik uvjetovan zakonskim odredbama. Zanimljivo je istaknuti kako brojni sektorski naručitelji, poglavito komunalna društva od Vukovara do Dubrovnik, nisu čekala Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, nego su eRačune uveli još u samim počecima razvoja Moj-eRačun mreže, kada je u njihovim računovodstvenim softverima omogućeno direktno slanje i zaprimanje eRačuna putem servisa Moj-eRačun. Danas ih broje petstotinjak, što sektorskih, što javnih naručitelja, a ta brojka će se do roka u srpnju uvišestručiti.
– Prije pet godina, u suradnji sa servisom Moj-eRačun, prvi smo integrirali eRačun u ERP sustav i time smo postali dio Moj-eRačun Mreže. Svakodnevno uključujemo nove korisnike eRačuna, te suradnjom pomažemo našim korisnicima da što prije i jednostavnije prođu kroz proces implementacije eRačuna u njihovo poslovanje. Stupanjem na snagu Zakona o obaveznom eRačunu, povećao se broj korisnika koji šalju i zaprimaju eRačune – istaknuo je Božidar Kontek, direktor tvrtke Konplast, proizvođača sveobuhvatnog ERP rješenja za komunalna poduzeća.
Zakon će utjecati na sve
Zakon o elektroničkom izdavanju računa, naglašavaju naši sugovornici, neće utjecati samo na javne i sektorske naručitelje, nego i na sve one poslovne subjekte koji s njima u bilo kojoj mjeri surađuju, čega mnogi još nisu svjesni.
– I javni i sektorski naručitelji imaju podršku u provedbi ovoga Zakona, no malo se govori o drugim dionicima u postupku koji se također u najskorije moguće vrijeme moraju pripremiti na slanje (i zaprimanje) eRačuna. Najveću potporu trebaju male tvrtke i obrti, koji možda ni ne koriste računovodstvene programe, a sutra će morati digitalizirati poslovanje i prihvatiti eRačun usklađen s europskom normom – ističe Marko Emer iz servisa Moj-eRačun. S njim se slaže i direktor prodaje Kovačec, navodeći kako, prilikom izbora informacijskog posrednika treba voditi računa da isti mora pružati potporu i tim subjektima.
– Razmjena eRačuna nije samo poslati ili zaprimiti eRačun, to je kompleksan proces u kojem glavnu ulogu treba kvalitetno preuzeti informacijski posrednik. Njegov zadatak je omogućiti da si i najmanji obrt može priuštiti i može koristiti aplikaciju za zaprimanje i slanje eRačuna usklađenog s EU normom. A zadatak je javnih i sektorskih naručitelja da se, pametnim izborom informacijskog posrednika, pobrinu da takvi njihovi dobavljači imaju stručnu potporu kako bi i dalje mogli konkurentno poslovati na tržištu kada krene šira primjena Zakona – zaključuje Kovačec.
