Srednja i istočna Europa i u narednih nekoliko godina ostaje u fokusu i zanimljivo tržište velikim bankama. Prema najnovijim prognozama iz pera analitičara UniCredita i Erstea, čije lokalne podružnice u Hrvatskoj imaju 40 posto bankarskog kolača, rast u regiji dvostruko će nadmašiti tempo eurozone. No, s vrhom ciklusa daleko u 2017. godini, pred regijom je niz izazova, posebice demografija, migracije i manje europskog novca. 

Iako će i regija osjetiti globalno usporavanje zbog trgovinskih trzavica velikih igrača, najveći izazov bit će pritvaranje europske "pipe". Modus Brexita možda je u ovom trenutku  neizvjestan, no ono što je sigurno jest da unatoč lobiranju slijedi značajno manje novca na raspolaganju za poljoprivrednu i kohezijsku politiku nakon 2023. godine. 

"Prema nedavnim proračunskim prijedlozima nakon 2023. sredstva za zajedničku poljoprivrednu te regionalnu i kohezijsku politiku bit će bitno srezana. Pored toga, visok stupanj ovisnosti javnih investicija u regiji o europskom financiranju postavlja pitanje jesu li vlasti u zemljama srednje i istočne Europe u mogućnosti financirati i dalje razvijati, primjerice, infrastrukturne projekte", upozorava Juraj Kotian, voditelj istraživanja Erste grupe zadužen za CEE regiju i autor najnovijeg izvješća pod nazivom "Izazovi za CEE uoči novog desetljeća". 

Nemoguća misija
Prepozna li se problem na vrijeme pa najave budu okidač za promjene politika umjesto njihovog odgađanja, zemlje bi situaciju mogle pretvoriti u svoju korist, smatraju u Ersteu.  To bi upozorenje pažljivo mogli poslušati u Banskim dvorima. S obzirom na lošu strukturu ekonomije pretjerano ovisnu o uslužnim djelatnosti začinjenu tendencijom bježanja od reformskih zahvata, Hrvatska je ionako na začelju regije po rastu. Uhvati li nas nespremne usporeni priljev EU novca, zatvaranje jaza prema europskom standardu (realna konvergencija) moglo bi se zacementirati kao nemoguća misija. 

U talijanskom UniCreditu, vlasniku Zagrebačke banke, procjenjuju da će regija ove godine prosječno rasti 3,2 posto, (konsenzus za Hrvatsku je 2,7%, op.a.) uz primjetno  usporavanje s prošlogodišnjih 3,7 posto. Predvodnice rasta bit će Slovačka, Bugarska i Mađarska. "Gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi u posljednja dva desetljeća bio je izvanredan. Regija je dobro pokrivena bankama, visoko likvidna i obilježena visokom razinom konkurentnosti u svim područjima", rekao je Carlo Vivaldi, direktor divizije srednje i istočne Europa u UniCreditu na godišnjem Euromoney forumu koji se održava u Beču. S niskom nezaposlenošću i rastom plaća, u toj grupi procjenjuju da će glavni motor rasta  ovog dijela Europe biti domaća potražnja, s naglaskom na osobnu potrošnju, a izvoznici će osjetiti usporavanje kod najvećih trgovinskih partnera. 

Rizici rastu
Rizik ostaje opcija tvrdog Brexita koji bi donio nove prepreke trgovini i negativno se odrazio na investicije. Bankarski sektor u 2019. zabilježit će "popriličan" rast kreditiranja u rasponu između 4 i 4,4 posto što će predvoditi krediti stanovništvu. Profitabilnost banaka raste od 2013. do 2017. s trenutnim povratom na kapital oko 10 posto.  Unatoč tome nastavlja se stezanje remena; jačanje učinkovitosti, čišćenje portfelja i fokus na prihode i rast uz nastavak trke za tržišni, kažu u UniCreditu.