Odokativnim" procjena koliko je turizam važan za hrvatsko gospodarstvo došao je i konačan kraj. S ukupnom turističkom potrošnjom koja je dosegnula 78,6 milijardi kuna (10,4 milijarde eura), turizam je u 2016. godini stvorio 11,4 posto BDP-a. Premda je to značajno niže od 20-ak posto pa i više kolača u BDP-u koliko su se penjale procjene, ispada da turizam izravno i neizravno generira 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske. 

Za resornog ministra Garija Cappellija ti su podaci svojevrstan as u rukavu, a o njima namjerava razgovarati i s drugim ministrima u Vladi posebice u vidu rasterećenja turizma. Prva je to službena slika težine i isprepletenosti turizma s ostalim sektorima gospodarstva, a rezultat je Satelitskog računa turizma (SRT).  Riječ je o jednom od ključnih alata koji predstavlja analizu turističke ponude i potražnje dajući pregled o izdacima i djelatnostima u kojima se generiraju, a nastao je u suradnji ministarstava turizma i financija, državnih statističara, središnje banke i Instituta za turizam.

"U javnosti se često komunicira podatak o tome da hrvatski turizam generira više od 20 posto BDP-a, no radi se po pokazatelju koji u stvari govori o odnosu turističkih izdataka i bruto domaćeg proizvoda, a ne o tome koliko turizam izravno potiče stvaranje novostvorene vrijednosti", istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli. Dodaje da iako je turizam jedan od ključnih pokretača "tako jak utjecaj na gospodarstvo još uvijek ne izaziva "uzbunu".  Satelitski račun turizma objavljivat će se svake dvije godine, po međunarodno usporedivoj metodologiji.

Uključuje, između ostalog, podatke o turističkim izdacima domaćih i stranih turista, proizvodnji, zaposlenosti, bruto investicijama, ali i procjene sive ekonomije. Kako je istaknuto na predstavljanju, novije slike od 2016. godine zasad nema jer se ona crta iz finalnih brojki o BDP-u, a oni su posljednji dostupni za tu godinu.  U brojkama: izravni bruto domaći proizvod turizma u 2016. iznosio je 40,04 milijarde kuna ili 11,4 posto kolača domaćeg BDP-a.

Za bolju sliku, ali i usporedbe gdje je Hrvatska u odnosu na konkurentske zemlje s kojima se borimo za turiste, stručnjaci gledaju dodanu vrijednost; onu koja isključuje poreze i subvencije. Tako je izravna (za razliku od ukupne s početka teksta, op.a.) bruto dodana vrijednost turizma iznosila 31,7 milijardi kuna ili 10,9 posto udjela. Doprinosom dodane vrijednosti Hrvatska odskače od konkurenata. Primjerice, doprinos turizma bruto dodanoj vrijednosti susjedne Italiji je 6, Portugala 6,7, a Španjolske 6,6 posto.

"Razlog zašto je i s tih 10,9 posto Hrvatska odskače je struktura našeg gospodarstva. Ona je uslužna, naše industrije su koncentrirane u prehrambenim sektorima, nemamo više velikih, teških industrija. To je razlog zašto je ona tako velika", kaže ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof. Uz opasku da "miče kapu statističara i stavlja onu ekonomista dodaje da je to "opasno jer je turizam grana koja je iznimno osjetljiva na promjene gospodarskog okruženja".

Ministar turizma pak podatke vidi kao potvrdu svojih ranijih argumenata, ali i najavljuje međuresorne sastanke. "Na ovaj način kazujemo da smo u granicama "normale", ali da nas drugi nedovoljno koriste u svojem razvoju. Cijelo vrijeme govorimo da nikoga ne sprečavamo da se razvija. Horizontalna važnost turizma pokazuje da se kroz njegov razvoj i druge grane mogu još brže i bolje same razvijati", kaže Cappelli.

Navodi primjere o gradnji 10-ak hotela s po 150 soba za koje nema dovoljno domaćeg namještaja, ali i količine hrane koju proizvedu domaća obiteljska gospodarstva.   Sad na red dolaze, kaže, međuresorni razgovori u Vladi.  Znači li to da ide prema ministru financija Zdravku Mariću za smanjenje PDV-a u turizmu? "Naravno da ću ministru Mariću na temelju tih podataka predložiti rasterećenje, ali nije samo PDV u pitanju. Rasterećenja mogu dovesti do dodatnih ulaganja, u konačnici podizanja cijena i kvalitete u turizmu", zaključuje.