U prošloj godini u Hrvatskoj je ostvaren rast u svim fazama korištenja europskih fondova, uz dvostruko veća ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj, objavila je na konferenciji za novinare u ponedjeljak ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, priznajući da će biti još puno posla u narednom razdoblju. Između ostalog, pojašnjeno je, u planu je i izmjena operativnih programa koja bi trebala biti dovršena do kraja ove godine, kako bi se preusmjerila sredstva iz onih segmenata koji su zabilježili podbačaj, a u najvećoj mjeri to se dogodilo u prioritetu koji se odnosi na informacijsko komunikacijske tehnologije, zaštite od poplava te vodno gospodarstvo.

U šestu brzinu
Ministrica Žalac poručila je jučer kako u ostatku financijskog razdoblja očekuje dvostruko brži tempo ugovaranja, te smatra da je bolje da se ugovori previše projekata nego njih premalo, kako bi se povećala iskoristivost, makar se dio financirao iz proračuna koji će dugoročno od toga imati korist.  Pritom će se osigurati dovoljno projekata da zamijene one za koje se utvrdi da se neće moći ugovoriti do 2023. godine. 

"Kad je prošla godina u pitanju, posebno je važno naglasiti pojačani intenzitet ugovaranja sredstava, tako da je u dvije godine stopa ugovaranja EU projekata povećana više od pet puta. To znači da smo na polovici korištenja perspektive 2018. godine došli do ugovaranja od 62 posto, što nam daje odličnu poziciju za dostizanjem iduće stepenice u planovima – ugovaranja viša od 85 posto", istaknula je ministrica Žalac.

Na 79% alokacije
Lani je kroz objavu 152 natječaja korisnicima na raspolaganje stavljeno 2,9 milijarde eura, čime se iznos objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijardi, odnosno 79 posto ukupne alokacije.

Za usporedbu, od 2014. do kraja 2017. godine objavljeni su natječaji u iznosu 5,6 milijarda eura, odnosno 52 posto od ukupno raspoloživih sredstava.  Korisnicima je, pak, isplaćena 1,05 milijardi eura, odnosno ukupno je isplaćeno 1,97 milijardi u odnosu na alokaciju za financijsko razdoblje 2014.-2020., te 748 milijuna kuna za kapitalne projekte regionalnoga razvoja, što je pak dvostruko više nego u 2017. godini. Komentirajući podbačaj u nekim segmentima, Žalac je napomenula kako su u mandatu ove Vlade ugovorena sredstva porasla s 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 6,62 milijarde eura, što je rast od 572 posto. 

Također, kako tvrdi, plaćanje korisnicima poraslo je s 291 milijuna eura na 1,98 milijarda eura, što je rast od 578 posto. U Ministarstvu pojašnjavaju kako isplate korisnicima ovise o dinamici provedbe aktivnosti unutar projekta, no očekuju da će i taj će broj ubrzo značajno porasti s obzirom na dinamiku ugovaranja lani.

Cilj je ravnoteža
U sljedećoj godini cilj Ministarstva je povećati razinu ugovorenosti projekata, najvećeg operativnog programa OPKK, na 85 posto raspoloživih sredstava financijske perspektive 2014.-2020. 

"Također, jako je važno izmijeniti statističke prostorne jedinice kako se više ne bi zakidali slabije razvijeni krajevi, posebice područje Slavonije", zaključila je Žalac.  Po uzoru na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u okviru kojega je lani ugovoreno  8,7 milijarda kuna, pokrenut će se projekti i za ostala područja u Hrvatskoj, najavljuju u Ministarstvu.