Rast hrvatskog gospodarstva u 2019. Svjetska banka je u najnovijim ekonomskim prognozama procijenila otprilike kao i većina drugih prognostičara, na 2,8 posto. Osim što je to i dalje najslabije među članicama EU iz posljednja dva vala proširenja, ekonomisti Svjetske banke upozorili su na ograničavajući utjecaj posustajanja izvoza i manjka radne snage na dinamiku rasta.

Posustajanje je kod robnog izvoza očito sa svakom novom objavom DZS-a, a državna statistika istodobno sugerira da uvoz posljednjih mjeseci ubrzava. Rast potrošnje potaknut dobrim turističkim rezultatima, rastom plaća, doznaka i privatnih transfera u sve većoj mjeri se, dakle, "namiruje" povećanjem uvoza. Domaći analitičari računaju da će to vrijediti i za rekordnu potrošnju u prosincu. A to znači da je realno očekivati i da će se deficit vanjskotrgovinske razmjene, koji je prema preliminarnim podacima DZS-a u 11 lanjskih mjeseci dosegnuo 63,2 milijarde kuna ili 8,2 milijarde više nego godinu prije, s prosincem dodatno produbiti.

Prema prvim rezultatima, iz Hrvatske je u prvih jedanaest mjeseci 2018. izvezeno robe u vrijednosti 99,2 milijarde kuna ili 3,5 posto više nego godinu ranije. Još u desetomjesečnim usporedbama podaci su upućivali na 4,4-postotni rast izvoza, ali u studenom je očito tempo još oslabio. Neovisno o tome hoće li se s prosinačkim rezultatima izvozna slika blago pomaknuti s +3,5 posto (u eurima oko +4%), posustajanje kao značajka ostaje jer je u 2017. robni izvoz ostvario dvoznamenkastih 12,8 posto rasta.

Usporavanje rasta izvoza bilježi se u većini djelatnosti, ali kod nekoliko izvozno značajnih, vrijednost izvoza je i pala. Uz brodogradnju s približno petinom slabijim izvozom, znakovitiji od toga je pad izvoza farmaceutske industrije koja je godinama bila među vodećima po stopama rasta izvoza. U 10 lanjskih mjeseci vrijednost izvoza te industrije je u odnosu na prethodnu godinu bila čak 19 posto ili 1,3 milijarde kuna manja. Za gotovo milijardu kuna pala je i vrijednost izvoza električne energije kao rezultat klimatskih uvjeta, (manje kišna godina), što je imalo utjecaja i na strani uvoza.

Usto, izvoz gotovih metalnih proizvoda (unutar kojih je npr. oružje) se nakon nekoliko godina razmjerno snažnih stopa rasta, zadržao na razini prethodne godine. S druge strane, među malobrojnijim djelatnostima s dvoznamenkastim rastom izvoza istakli su se duhanski proizvodi s +37 posto, te naftni derivati kod kojih je, međutim, znatan utjecaj (i na strani izvoza i uvoza) imao rast cijena sirove nafte na globalnom tržištu. U Hrvatskoj gospodarskoj komori su, usporedbe radi, izračunali da je u prvih deset mjeseci 2017. godine rast vrijednosti izvoza svih djelatnosti čiji je izvoz povećan iznosio 10,6 milijardi kuna, a pad onih čiji je izvoz smanjen samo 178,4 milijuna kuna.

Nasuprot tome, lani je rast vrijednosti izvoza djelatnosti koje su povećale izvoz iznosio 6,5 milijardi kuna, a pad za ukupno sedam djelatnosti (prema NKD-u) čak 2,8 milijardi kuna. Među ostalim, kod nekih djelatnosti solidne stope rasta izvoza nisu praćene sličnim povećanjem proizvodnje, koja pak u cjelini bilježi blagi pad. U isto vrijeme, na strani uvoza posljednjih mjeseci tempo jača.

Još potkraj listopada uvoz je bio na +7,4 posto, a s preliminarnim brojkama za 11 mjeseci ubrzao je rast na 7,7 posto, dosegnuvši 162,4 milijarde kuna. Mjereno u eurima, a s obzirom na promjenu tečaja, rast uvoza je premašio 8 posto. Glavnina robne razmjene već uobičajeno odvija se sa zemljama članicama EU, u koje je izvoz do kraja studenog povećan 9,4 posto (u eurima 9,9%). U isto vrijeme dinamika rasta uvoza iz EU bila je nešto sporijih 6,8 posto (u eurima 7,3).

Tako su za pogoršanje salda robne razmjene ponajprije zaslužna izvozno-uvozna kretanja s tržištima izvan EU: 11-mjesečni izvoz pao je sedam posto (gotovo 2,5 mlrd. kuna), dok je uvoz povećan za 3,5 mlrd kuna ili nepunih 11 posto. To što se preliminarni podaci DZS-a prilikom kompletiranja podataka obično korigiraju malo naviše, ukupne trendove u robnoj razmjeni ne mijenja u bitnom.