Iako dio promatrača najavljuje najneizvjesnije izbore za novog čelnika Svjetske banke, ipak je teško povjerovati da će Washington odustati od svojeg tradicionalnog "prava" na izbor predsjednika te institucije.

Na iznenađenje mnogih, sadašnji predsjednik Jim Yong Kim u ponedjeljak je dao ostavku na tu poziciju, a službeno odlazi 1. veljače. Kim odlazi čak tri godine prije isteka mandata, a dio analitičara pretpostavlja da je otišao zbog neslaganja s američkom administracijom oko klimatskih promjena.

Zaokret od ugljena
Naime, Jim Yong Kim snažno se zalagao za ideju da Svjetska banka više financira projekte obnovljivih izvora energije što je značajan zaokret od ranijeg financiranja termoelektrana na ugljen. Međutim, Kimova izjava sugerira kako ne odlazi zbog nečijeg pritiska, već dobrovoljno. Izjavio je kako će se pridružiti "kompaniji" – čije ime nije želio otkriti – iz privatnog sektora i fokusirat će se na "infrastrukturne investicije u zemljama u razvoju".

Podsjetimo, Kim je čelnik najvećeg svjetskog kreditora postao 2012. na prijedlog tadašnje administracije Baracka Obame, a 2016. Obama ga je podržao za drugi petogodišnji mandat koji je započeo sredinom 2017. godine. Njegovim odlaskom privremena predsjednica postala je Bugarka Kristalina Georgijeva koja je 2017. preuzela dužnost glavne izvršne direktorice Svjetske banke.

Pošto drži kontrolni paket glasačkih prava u Svjetskoj banci, SAD tradicionalno ima glavnu riječ u izboru predsjednika te institucije. Još od konferencije u Bretton Woodsu 1944. na kojoj je i stvoren globalni monetarni sustav sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kao ključnim institucijama, postoji nepisano pravilo da Amerika bira šefa Svjetske banke dok Europi pripada mjesto čelnika MMF-a. Iako postoji službeni selekcijski proces, upravni odbor Svjetske banke svih je ovih godina bez problema prihvaćao kandidate iza kojih je stajala američka administracija. 

Trumpov 'skepticizam'
Uslijed skepticizma američkog predsjednika Donalda Trumpa prema multilaterlanim institucijama, dio analitičara smatra kako će izbori za novog šefa Svjetske banke biti najneizvjesniji do sada. Mark Sobel, nekadašnji direktor u MMF-u i dugogodišnji dužnosnik američkog ministarstva financija tumači za Reuters kako su velike šanse da alternativnog kandidata predlože rastuće ekonomske sile, poput Kine.

No, Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, smatra kako će i dalje vrijediti pravilo o američkom kandidatu, vjerujući u tradiciju i odnose unutar Svjetske banke i MMF-a.

"Valja istaknuti da su pravila u prostoru Svjetska banka-MMF-Svjetska trgovinska organizacija skrojena u skladu s interesima najrazvijenijih država. Paradoksalno je shvaćati Trumpove poteze kao iskreni skepticizam prema tim institucijama", ocjenjuje Brkić. Što se tiče mogućnosti alternativnog kandidata, Brkić kaže kako su se u prošlosti takvi slučajevi događali u području tajne diplomacije, ali nisu prolazili. "Teško je reći hoće li se to promijeniti na ovim izborima", kaže Brkić.