Za prvi radni dan u 2019. uži je kabinet Vlade kao glavnu temu izabrao novi akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva kroz 314 mjera procijenjenog efekta 626 milijuna kuna.

Domaći poduzetnici već poslovično su sumnjičavi prema najavama masovnih mjera, pa tako neki podsjećaju da je npr. u lanjskom Nacionalnom programu reformi zapisano kako je "u ožujku 2018. usvojen Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018. koji sadrži ukupno 142 mjere rasterećenja za 626 milijuna kuna", što u odnosu na 5,1 milijardu kuna (neporeznog) opterećenja izmjerenog analizom 200 propisa predstavlja rasterećenje za 12 posto".

Kako bilo, Vlada će danas detaljnije predstaviti kojim će mjerama u sferi administrativnog opterećenja nastojati poduzetnicima olakšati život i poboljšati poslovnu klimu. Premijer Andrej Plenković drži, doduše, da je Vlada u području rasterećenja i reformi općenito već napravila dosta, ili barem više nego što se u javnosti prepoznaje. A uz strukturne reforme, fiskalnu konsolidaciju i investicije kao tri temeljna cilja, za ovu je godinu naglasio kako će glavni fokus svih resora biti na privlačenju stranih ulaganja.

"Nakon uspješne 2018. u 2019. očekujemo novi investicijski val od više od dvije milijarde eura ulaganja", dodao je. Kad su posrijedi strana ulaganja, platnobilančna statistika središnje banke nije previše ohrabrujuća, iako je izvjesno da će i 2018. obilježiti višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, i to na razini oko dvije milijarde eura ili oko 4 posto BDP-a. Točno je i da je neto priljev vlasničkih ulaganja u Hrvatsku u trećem tromjesečju osjetno nadmašilo ostvarenja iz prethodnih nekoliko tromjesečja.

Prema analitičarima HNB-a, dosegnuo je oko 600 milijuna eura No, pritom su nova izravna vlasnička ulaganja stranaca bila izrazito skromna, i to uglavnom u nekretnine i djelatnost trgovine. Upravo u tom kvartalu prelamala se odluka o jednoj od velikih stranih investicija za koju je kao potencijalno odredište slovila i Hrvatska, ali je ona završila u Zrenjaninu. Jedan od vodećih proizvođača automobilskih guma za investicijski projekt od 870 mil. eura umjesto Slavonskog Broda odabrao je grad u susjednoj Srbiji kojoj nije ispalo smetnja to što nije članica EU.

Spomenuti neto priljev inozemnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku u trećem kvartalu u daleko je većoj mjeri bio rezultat znatno povećane zadržane dobiti tvrtki u stranom vlasništvu, naročito u financijskom sektoru tj. bankama koje su uteg rezervacija zbog Agrokora apsorbirale u rezultatima prethodne godine. Osim toga, kako ističu analitičari HNB-a, nešto veću zadržanu dobit ostvarili su i strani vlasnici tvrtki u djelatnostima informacija i komunikacija te poslovanja nekretninama.

Slijedom većih ostvarenih zarada, pak, lani su na računu dohodaka od izravnih ulaganja u platnoj bilanci ukupno zabilježeni veći odljevi nego godinu prije. U prva tri kvartala po osnovi dividendi odnosno udjela u dobiti na tom su računu zabilježeni rashodi u iznosu 586 milijuna eura, dok su oni po osnovi zadržane dobiti dosegnuli 850 milijuna eura (u cijeloj 2017. godini 640). Za još jednu godinu sa suficitom tekućeg i kapitalnog računa platne bilance uvelike su, očekivano, zaslužni priljevi deviza od turizma.

Prema analizi HNB-a, u trećem je tromjesečju 2018. ostvaren višak od 4,2 mlrd. eura (0,2 mlrd. više nego godinu prije). To je ponajprije rezultat snažnog rasta neto izvoza usluga, pri čemu je glavni oslonac turizam iako je godišnja stopa rasta prihoda od turizma bila nešto sporija nego u istom razdoblju godinu (+4,8 prema +9,1%). Zahvaljujući pak jačanju dinamike isplata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno većim neto prihodima od transakcija s proračunom EU, suficitu u trećem kvartalu, premda u manjoj mjeri, pridonio je i rast ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Istodobno, na saldo tekućega i kapitalnog računa kretanja robnog izvoza i uvoza imala su nepovoljan utjecaj. Na jačanju konkurentnosti Vlada očito ima dosta posla.