Suficit tekućeg računa platne bilance u trećem je tromjesečju iznosio 4,01 milijardi eura, što je za oko četiri posto više nego u istom razdoblju.

Takvom su rezultatu, usprkos većem manjku u robnoj razmjeni s inozemstvom, pridonijela pozitivna kretanja na računu usluga, posebice turizma s rekordnim prihodom – većim od 6,2 milijarde eura, pokazuju objavljeni podaci HNB-a. Objavljeni suficit je za 200 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2017. godine.

Nepovoljni utjecaj 
"Tome je najviše pridonio snažan rast neto izvoza usluga te, u manjoj mjeri, rast ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Istodobno se nepovoljnim utjecajem na saldo tekućega i kapitalnog računa izdvaja povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a pogoršao se i saldo na računu primarnog dohotka", navode analitičari središnje banke u komentaru platne bilance. Ističu, naime, kako je u trećem tromjesečju nastavljeno povećanje manjka robne razmjene s inozemstvom, uz nešto brži rast izvoza od uvoza (8,3 posto prema 6,8 posto na godišnjoj razini).

Manjak na računu roba u trećem je tromjesečju iznosio 2,3 milijarde eura, što je za 103,4 milijuna eura ili 4,8 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. "S druge strane, zabilježen je snažan rast neto izvoza usluga, čemu je poglavito pridonio turizam, iako je ostvarena godišnja stopa rasta prihoda od turizma primjetno manja nego u istom razdoblju prethodne godine (4,8 posto u odnosu na 9,1 posto)", ističu analitičari središnje banke.

Tako je u trećem lanjskom tromjesečju ostvaren rekordan prihod po osnovi putovanja, koji je po prvi put u tri najznačajnija turistička mjeseca (srpanj-kraj rujna) premašio šest milijardi eura i iznosio je 6,24 milijarde eura. Time su prihodi od potrošnje stranih turista bili za 4,8 posto ili za gotovo 283 milijuna eura veći nego u istom razdoblju 2017. godine. Podaci središnje banke za razdoblje od siječnja do kraja rujna prošle godine pokazuju da su prihodi od stranih gostiju iznosili 9,24 milijarde eura, što je na godišnjoj razini porast za 6,4 posto ili za 558,8 milijuna eura.

Prema podacima HNB-a, pozitivna kretanja u trećem tromjesečju prošle godine bilježe se na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, dok se pogoršao saldo na računu primarnog dohotka. Naime, manjak na računu primarnog dohotka u trećem kvartalu je iznosio 346 milijuna eura, što je za 46 milijuna eura ili 15,5 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Veći rashodi od ulaganja
"Manjak na računu primarnog dohotka u trećem je tromjesečju prošle godine porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog većih neto rashoda od izravnih ulaganja kao posljedica poboljšanja poslovnih rezultata domaćih banaka i poduzeća u vlasništvu nerezidenata. Pritom valja voditi računa o tome da su ostvarenja u prethodnoj godini bila pod utjecajem rezervacija za kredite odobrene koncernu Agrokor na dobit banaka.

Nasuprot tome, nepovoljna su kretanja na računu primarnog dohotka uvelike ublažena snažnim povećanjem prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu te u manjoj mjeri rastom dobiti stranih poduzeća u vlasništvu rezidenata i smanjenjem kamatnih troškova na inozemni dug domaćih sektora", objašnjavaju analitičari. Na računu sekundarnog dohotka zabilježen je suficit od 397 milijuna eura, što je 2,1 posto više na godišnjoj razini.

"Zbroj salda na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija primjetno se povećao u odnosu na isto razdoblje 2017. ponajviše zahvaljujući većim neto prihodima od transakcija s proračunom EU-a", ističu iz HNB-a.