Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je svojevrsni presjek upravo završene godine kada je riječ o poticanju domaćih poduzetnika.
Tako navode da je u 2018. objavljeno 10 natječaja ukupno vrijednih gotovo 878 milijuna kuna za poticanje konkurentnosti gospodarstva razvojem novih kompetencija, povećanjem proizvodnje, komercijalizacijom inovacija, primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije, povećanjem izvoza te stvaranjem novih radnih mjesta. Potpore su, između ostalog, dodijeljene i za podršku aktivnostima malih i srednjih poduzeća, jačanje njihove tržišne pozicije i povećanje konkurentnosti, certifikacije proizvoda i nastupa na međunarodnim sajmovima i događajima.
Najavili su pritom da u 2019. kreću objave novih poziva za poduzetnike usmjerenih na istraživanje, razvoj i inovacije, u što će uložiti 1,3 milijarde kuna uz pomoć europskog novca.
"Ministarstvo je do danas objavilo ukupno 29 poziva na dostavu projektnih prijedloga vrijednosti 5,85 mlrd. kuna, od čega je kroz 21 poziv iznos od 4,91 milijarde kuna direktno stavljen na raspolaganje poduzetnicima. Ostali pozivi usmjereni su unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture.
Ministarstvo je dosad odobrilo financiranje 2400 projekata kojima je dodijeljeno gotovo 3,4 milijarde bespovratnih kuna, čime se planira otvoriti više od 8700 radnih mjesta", rekao je ministar Darko Horvat.
Zaprimljeno je 6588 projektnih prijedloga na do danas objavljene natječaje, a uspješno je završeno 1480 projekata, što je potaknulo 7,3 milijardi kuna ulaganja. Analiza podataka poslovanja, kažu u MNGO-u, pokazuje da korisnici potpora ostvaruju bolje rezultate u rastu zaposlenosti, prihoda te dodane vrijednosti po zaposlenom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Sad su se tek sjetili produktivnosti, potpore inovacijama, R&D-u, nternom doškolovavanju zaposlenika, cjeloživotnom učenju, snižavanju troškova po proizvodnoj jedinici, većoj učinkovitosti… Kasnimo najmanje dvadeset godina.
Korištenjem Google-a sam ustanovila da je dama na slici po naobrazbi defektolog a gospodin je pitomac JNA. Edukacija i profesionalno iskustvo ih ne kvalificiraju za funkcije koje obnašaju a pogotovo ne za politike vezane za R&D.
Uključite se u raspravu