S prvim radnim danom nakon Božića započelo je dvomjesečno razdoblje zimskog sezonskog sniženja. Kakve će rezultate trgovcima ovaj put polučiti popusti koji se mahom kreću u rasponu od 20 do 50 posto, ali sežu i do 70 posto, statistika će pokazati tek za koji mjesec.

Kad su posrijedi cijene, lanjsko je zimsko sniženje u indeksima potrošačkih cijena imalo odraz u padu cijena npr. odjeće za oko šest posto u prosincu, a potom za 14 posto u siječnju u odnosu na prosinac. Slični su razmjeri zabilježeni i kod obuće, koja je uz odjeću jedna od češćih meta šopinga u sezoni sniženja. Ako je suditi prema potrošačkom sentimentu koji su sugerirali podaci Porezne uprave o fiskaliziranoj potrošnji uoči Božića, ali i oni od prije mjesec dana vezanim uz "Crni petak", trgovci ponovno mogu računati na veće promete u usporedbi s prošlom godinom.

Ovaj put na ruku im ide i "čimbenik" koji je kao božićni poklon iznenađenja servirala Vlada u okviru treće runde poreznih rasterećenja, a to je  izdašno povećanje neoporezivih isplata zaposlenicima, sa 2500 na 7500 kuna.  U Ministarstvu financija pokušali smo doznati imaju li informacija o tome koliko je poduzetnika odlučilo već ove godine iskoristiti tu mogućnost dodatne neoporezive stimulacije zaposlenika. Iako u tom resoru imaju uvid u to, neslužbeno se čuje samo da su Vladinu ponudu mnogi prigrlili već tijekom ovogodišnjeg prosinca, ali za otkrivanje brojki u Vladi očito biraju trenutak kad će se s tim pohvaliti. Kako bilo, (i) ukupno izdašnije božićnice nesumnjivo utječu na potrošačke apetite, s tim da su one dijelom već konzumirane u predblagdanskom šopingu. 

To sugeriraju i podaci Porezne uprave o fiskaliziranoj potrošnji u danima udarnih kupovina za Božić. U tri dana vikenda uoči tog blagdana potrošeno je 1,83 milijarde kuna, s tim da se najviše računa izdalo u subotu, gotovo 7,9 milijuna računa. Za cijeli prosinac kao mjesec obilježen blagdanskim trošenjem u Hrvatskoj gospodarskoj komori potrošnju procjenjuju na oko 13,5 milijardi kuna. To je najviše unazad deset godina, a u odnosu na 2017. značilo bi povećanje za oko milijardu kuna ili nekih osam posto.

I preliminarne brojke vezane uz potrošnju tijekom "Crnog petka" (koji se kod nekih protegnuo na tjedan) signaliziraju da su trgovci u odnosu na prethodnu godinu zabilježili porast prometa znatno iznad rasta prosječnih plaća. Podaci o fiskalizaciji za vrijeme te na Zapadu odavno uvriježene trgovačke tradicije koja je kod nas uzela maha tek u novije vrijeme, pokazuju da su građani na ješke trgovačkih popusta odgovorili potrošnjom većom za čak petinu ili 115 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu.

Kako maloprodajni promet uvelike daje ton i rastu ukupne osobne potrošnje, ta komponenta BDP-a, čini se, neće podbaciti ni u zadnjem ovogodišnjem i prvom kvartalu iduće godine. Vlada je prilikom rebalansa državnoj proračuna projekcije rasta potrošnje kućanstava podigla sa 2,8 na 3,5 posto.  Podsjetimo, istodobno je naniže korigirala projekcije rasta izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital, kao i samu stopu BDP-a (sa 2,9 na 2,7%).   Rast raspoloživog dohotka građana i potrošački optimizam ogleda se i u izdašnijoj berbi PDV-a.

Kako će se razni pokazatelji rasta potrošnje tijekom posljednjeg kvartala odraziti na državnu blagajnu kroz prihod od PDV-a, tek će se vidjeti. U Ministarstvu financija i oko toga tek uopćeno kažu da je generalno slika OK, a upućeniji kažu kako to zapravo znači da će se i aktualne projekcije prihoda od PDV-a ponovno premašiti. Tome u prilog ovaj put ide i raspored vikenda, jer Stara godina "pada" za radnog dana, a ne vikenda. 

S obzirom na upravo započeto razdoblje zimskog sezonskog sniženja, ostaje primijetiti da je dinamika slijevanja PDV-a protekle zime bila znatno bolja nego godinu prije, to prije što je prvo tromjesečje unutar godine priljevom PDV-a obično najtanje. U prva tri mjeseca ove godine, naime, zabilježena je rekordna berba PDV-a (za razdoblje prosinac-veljača) za taj dio godine. U državni se proračun slilo oko 10,5 milijardi kuna PDV-a ili šest posto više nego godinu prije, a u odnosu na npr. kriznu 2009. čak 30 posto više. Tome su nedvojbeno pridonijele i obilnije blagdanske kupnje i zimska sniženja.  Sve u svemu, nakon što s početkom 2019. krene primjena snižene stope PDV-a za niz prehrambenih proizvoda, vjerojatno će se uštede po toj osnovi samo preraspodijeliti. No, srednjoročno i dugoročno izazovi rasta ionako ne leže u osobnoj potrošnji.