Čelnici članica Europske unije napravili su u petak korak unaprijed prema većoj integraciji u eurozoni kako bi spriječili buduće krize, no međutim, duboka neslaganja ostavila su ključne probleme neriješene, poput proračuna eurozone ili plana osiguranja depozita. Lideri zemalja članica EU-a osim Velike Britanije, pohvalili su dogovor postignut prije od njihovih ministara financija kako bi dodijelili nove ovlasti fondu za spašavanje članica eurozone Europskom Mehanizmu za Stabilnost (ESM).

Ministri su ujedno tražili smjernice za veoma spornu ideju proračuna eurozone, njegovu veličinu, svrhu, financiranje i trajanje, te plan jamstvo depozita za eurozonu koji bi spriječio navalu na banke i stabilizirao bankovni sustav. Duboko podijeljeni, čelnici zemalja rekli su kako će dogovoriti veličinu proračuna kasnije, no naglasili su kako mora biti dio šireg proračuna EU-a koji predstavlja jedan posto bruto nacionalnog dohotka Unije. Ovo nije ni blizu prvotne ideje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je predložio da bi proračun trebao biti nekoliko posto BDP-a Unije. “Ovo je kompromis s elementima francuskog prijedloga i ostalih. Da, oni bi voljeli da smo otišli i dalje”, rekao je nizozemski premijer Mark Rutte, jedan od čvršćih protivnika ideje proračuna za eurozonu.

Čelnici su također bili oprezni u izbjegavanju bilo kakve direktne povezanosti s kontroverznom temom integracijskog plana eurozone, Europskog plana za osiguranje depozita (EDIS). To je posljednji element koji nedostaje bankarskoj uniji eurozone, a koji već sadrži samostalnog nadzornika za sve banke i jedinstven plan rješavanja za institucije koje propadnu. Njemačka, Nizozemska i ostale sjeverne zemlje strahuju da bi prihvaćanjem EDIS-a na njih pala otplata depozita uzemljama poput Italije Grčke ili Portugalu, gdje su banke često ranjive. pd