Grad Zagreb ima plan udvostručiti kapacitet Tehnološkog parka Zagreb, trenutačno najvećeg coworking prostora u Hrvatskoj. Možda mislite da je to isključivo dobra stvar, ali meni to stvara podvojene osjećaje. S jedne strane, iskreno sam sretan zbog toga. Mislim da je odlično što će Zagreb time dobiti najveći coworking prostor u jugoistočnoj Europi. Sa 7300 trebao bi narasti na više od 15.000 kvadrata. U startup svijetu dobar imidž jedan je od ključnih sastojaka uspjeha.

To što će se Zagreb moći pohvaliti da ima coworking prostor veći od bilo kojeg sličnog prostora u Budimpešti, Beogradu, Bukureštu, Sofiji ili Ateni znači puno. Prije svega zato što je to vrlo jasan politički signal, a politika je ta koja stvara ekonomsko okruženje. Znam, mogli bi reći da domaća politika u isto vrijeme iz Hrvatske tjera naš najbrže rastući startup Electrocoin, kao i sve blockchain i kripto-startupe. No, politiku u Hrvatskoj vode svakakvi likovi pritisnuti svakakvim lobijima i osobnim interesima pa bi tu ipak odvojio sramotne poslove Ministarstva financija od hvale vrijednog truda koji u razvoj startup ekosustava u Hrvatskoj ulaže Grad Zagreb.

Zakonom protiv blockchaina 
Ako nisam dovoljno naglasio koliko se Ministarstvo financija trudi uništiti startup scenu u Hrvatskoj, evo to bih još jednom naglasio! To ministarstvo blockchain startupe i kripto zajednicu iz Hrvatske tjera tako što bez konzultacija s tom zajednicom gura u proceduru prijedloge i konačne nacrte zakona protiv njih. I to je samo vrh sante leda, jer probleme radi i ostatku startup zajednice.

No, što očekivati od ministarstva koje su uspjele zateći afere poput Agrokora i Uljanika, ali zato kontinuirano kažnjavaju tisuće malih i srednjih tvrtki zbog sitnica. S druge strane, pozitivan dio domaće politike podržao je startup zajednicu, koja je s vremenom, zahvaljujući hrvatskom prkosu, stvorila rezultate pa je lani po prvi put Atomico stavio našu zemlju i njen startup ekosustav na kartu Europe.

Atomico je najveći europski startup fond, težak je 765 milijuna dolara, i lani je u svom izvješću The State of European Tech otkrio ne samo da Hrvatsku ima na svom radaru već i da je, prema njegovim informacijama, u startupe u Hrvatskoj od 2012. do 2016. uloženo čak 100 milijuna dolara. U tom kontekstu, jer startupi uspijevaju zbog ekonomije veličine i tehnološkog napretka koji je omogućio da se to iskoristi, Zagreb i treba imati najveći coworking prostor u jugoistočnoj Europi.

Opremanje šest laboratorija
Ne treba se ni zavaravati, jer u startup svijetu veličina nije sve. Ona je dobra, jer otvara velike mogućnosti networkinga i novih prilika, ali nju mora pratiti i kvaliteta da bi se postigli rezultati. Veličina i kvaliteta su povezane. Tehnološki park Zagreb je zahvaljujući veličini zato ove godine dobio više od dva milijuna eura da se dodatno modernizira kroz opremanje šest laboratorija koji će ga pretvoriti u potentan R&D centar.

Usto, već tri godine provodi predakceleracijski program Startup Factory i kanalizira sve više novca prema inovativnim projektima koji se za ta sredstva natječu transparentno, i to pred kamerama. Znači, nije to više samo coworking prostor već i sve bolji startup hub. Povrh svega toga, Tehnološki park Zagreb, iako u osnovi ne bi nužno trebao biti profitna institucija već jedan od temeljaca poduzetničke infrastrukture za najmanje i najmlađe inovativne tvrtke, ipak ostvaruje dobit. Tako je 2016. godinu zaključio s neto dobiti od 30.158 kuna, a lani je dobit porasla na 51.319 kuna. Rastu mu i prihodi. U 2016. uprihodio je 6,1 milijun kuna, znači skoro milijun dolara. Lani je želio oko dva milijuna dolara, ali je imao respektabilnih 10 milijuna kuna. Uzmete li u obzir da mu smisao nije da guli startupe i inovativne tvrtke već da stimulira njihov rast, takav rezultat je za pohvalu.

Ali postoji i druga strana koja uzrokuje podvojenost. U Hrvatskoj je nedavno prodan HUB385 njemačkom Rent24. HUB385 do travnja prošle godine sa svojih 2500 kvadrata bio je najveći coworking prostor u Hrvatskoj. Sada je tek najveći privatni coworking prostor u Hrvatskoj. Bio je i najživlje startup mjesto u državi. Pod vodstvom Luke Sučića radio je hackathone, konferencije za startupe poput Brave New Worlda, postao meka za meetupe, organizirao cijeli niz tehnoloških edukacija te čak pokrenuo testni predinkubacijski program Generator. Privukao je u svoje okrilje Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP), prve korporativne R&D klijente poput IN2 te osvojio prvo veliko partnerstvo, i to od operatera A1 Hrvatska (bivši Vipnet). No, unatoč tome, njegovi su se vlasnici odlučili na prodaju dijela poslovanja strateškom partneru.

Odgovor na pitanje zašto jasan je iz poslovnih rezultata HUB385, odnosno tvrtke Nest01. Prema Fini, u 2016. godini, znači prije otvaranja Tehnološkog parka Zagreb na Zagrebačkom velesajmu na 7300 kvadrata, HUB385 generirao je prihod od 4,73 milijuna kuna. U 2017. godini, kad je lansiran novi Tehnološki park Zagreb, prihod im je pao na 4,2 milijuna kuna. Privatni vlasnici HUB385 ujedno su bili prisiljeni optimizirati poslovanje. U 2016. ulaganja su im premašila prihod pa su godinu završili u minusu 248.589 kuna.

Optimizacija je dala financijski dobar rezultat pa su lani imali dobit od 89.867 kuna, ali nije nužno bila dobra za bogatu ponudu njihovih usluga prema startupima. I nije HUB385 jedina privatna coworking inicijativa u Zagrebu. Tu su još Algebra LAB, BIZkoshnica, ImpactHUB i drugi. Mogli bi reći da je Tehnološki park Zagreb time pritisnuo konkurenciju da posluje bolje i da više optimizira što je odlična stvar! No, to svakako nije jedini zaključak koji možemo izvući, jer jasno je da je gradska inicijativa, koja se financira iz javnog novca, izvršila i veliki financijski pritisak na konkurentske privatne inicijative. To je nešto što se ne bi trebalo događati.

Privatnici moraju opstati
Prije svega se ne bi trebalo događati jer se u politici uvijek može promijeniti postava i time prioriteti. Poduzetnici nemaju taj luksuz. Oni moraju stalno grabiti naprijed pa je za razvoj startup ekosustava u Zagrebu, koji ovisi o živim i aktivnim coworking prostorima i HUB-ovima, važno da privatne inicijative i opstanu i cvjetaju. Zato bi bilo dobro da Grad Zagreb paralelno s jačanjem vlastitih kapaciteta u Tehnološkom parku Zagreb osmisli i plan po kojem bi poticao sve coworking prostore u gradu. Startupi cvjetaju u raznolikosti, ne kad postoji samo jedna opcija.