U prvih deset mjeseci ove godine u mirovinu je otišlo 41.356 radnika, što je oko dvije tisuće novih umirovljenika više nego što ih je bilo lani za isto razdoblje. Povećani odlasci u mirovinu uglavnom se dovode u vezu s promjenom mirovinskih zakona, koje su uz porezne promjene glavni reformski događaj u ovoj godini.

Kako piše Večernji list, mirovinska reforma doživljena je i od države predstavljena kao promjena koja nosi zaoštravanju uvjeta za odlazak u mirovinu. Rješenje s kojim je u Sabor stigao ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić blaže je od početnih verzija, posebno kad je riječ o poziciji osiguranika drugog mirovinskog stupa. Njima će se također priznati dodatak na mirovinu bez obaveze povratka u prvi stup. U odnosu na postojeće zakonsko rješenje, najviše je promjena u iznosu penalizacije prijevremenih mirovina. Penalizacija se uvodi s namjerom da odvrati ljude od ranijeg odlaska iz svijeta rada, ali i da smanji izdatke države jer će ljudi koji odu u mirovinu u mlađoj dobi biti dulje na državnom trošku.

 Zakon koji se primjenjuje još samo ovaj mjesec, do 31. prosinca ove godine, predviđa šest različitih iznosa penalizacije, ovisno o duljini prethodnog staža. Radnici koji imaju puno staža, primjerice 38, 39 ili 40 godina staža, kažnjavaju se s 0,10 ili 0,15 posto umanjenja mirovine po svakom mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Oni s manje staža – 32, 33 ili 34 godine za žene te 35 ili 36 godina staža za muškarce – kažnjavaju se jače, i to s 0,32 ili 0,34 posto po godini staža.

Trenutačno penalizacija za jednu godinu ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o stažu, iznosi od 1,2 posto do najviše 4,08 posto, a za pet godina od najnižih 6% do najviše 20,04 posto. Prve verzije Pavićeva zakona predviđale su maksimalnu penalizaciju za sve, 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini, no konačni prijedlog zakona koji je u proceduri ipak je nešto blaži te je zadržao postojeći četvrti po redu intenzitet penalizacije od 0,30 posto za sve, neovisno o stažu.

Iz Večernjeg lista su usporedili trenutačne uvjete penalizacije, donesene kad je Mirando Mrsić bio ministar, s budućom penalizacijom od siječnja 2019. i pokazalo se da je sadašnje rješenje povoljnije za radnice s 37, 38 i 39 godina staža te muškarce s 40, 39 i 38 godina staža. Ako nemaju namjeru raditi do punih uvjeta za mirovinu, zaposlene žene i muškarci s takvim stažom neće pogriješiti ako odu u mirovinu u ovoj kalendarskoj godini. Odlazak u mirovinu po sadašnjim uvjetima bio bi loš potez za radnice koje imaju 32, 33 i 34 godine staža te za muškarce koji imaju 35 i 36 godina staža jer će od iduće godine penalizacija za njihov staž biti niža.

Za ljude s manje staža razlika u izračunu mirovine bila bi jedan do dva posto, odnosno za mirovinu od 3000 kuna od 30 do 60 kuna mjesečno. Radnicima koji imaju više staža novo rješenje donosi 3, 9 ili čak 12 posto jaču penalizaciju od sadašnje, pa bi razlika bila od 90 do 360 kuna. Netko tko se mlad zaposlio i ima 38 ili 39 godina staža, može ostati na poslu dok ne dobije status dugogodišnjeg umirovljenika, no u toj dobi moguća su i neugodna iznenađenja poput bolesti ili otkaza. Dugogodišnji osiguranici moraju napuniti 60 godina života i steći 41 godinu staža da bi im se ukinula penalizacija mirovine.

U ovoj godini u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo je oko 8000 radnika s prosječnih 36 godina staža i 59 godina života, a određena im je prosječna mirovina od 2552 kune (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2737 kuna). U mirovinu je otišlo i oko 5000 dugogodišnjih osiguranika čija je prosječna mirovina za 42 godine staža 3555 kuna (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 4560 kuna).

Starosne mirovine su niže i iznose 2387 kuna (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2829 kuna) za 30 godina staža. Za starosnu mirovinu ne treba više od 15 godina staža, ali za odlazak u mirovinu mora se čekati gornja propisana životna dob, što je sad 65 godina za muškarce i za žene 62 godine.

Više o temi pročitajte ovdje.