Na konferenciji Pametni gradovi dodijeljeno je pet nagrada- za pametnu digitalizaciju, pametnu upravu, pametni odgoj, pametnu energetiku i pametni promet.  Ovogodišnju nagradu u kategoriji pametna digitalizacija dobio je Grad Vrgorac, za akciju pod nazivom Misli globalno, kupuj lokalno.

"Htjeli smo pomoći našim poljoprivrednicima da lakše predstave svoje proizvode. Stvorili smo digitalnu bazu da kupci dođu do njih bez trgovačkih marži i nakupaca", rekao je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranjić. Dodao je kako se radi i na digitalizaciji gradske uprave, a uskoro će predstaviti i neke nove projekte. "Entuzijasti iz grada su napravili aplikaciju i uspješno nas uveli u proces digitalizacije. Želimo grad bez papira, da se građani služe svojim tabletima i pametnim telefonima", rekao je gradonačelnik Pranjić.

Nagradu za pametnu upravu ove je godine dobio Grad Bjelovar, koji je ozbiljno krenuo u digitalizaciju svakodnevnih radnih procesa gradske uprave kroz Geokomis, projektu pametnih, odnosno uređenih podataka.  "Sada se jasno vidi tko plaća komunalnu naknadu, a tko ne. Bjelovar je prvi pokrenuo cjelokupnu digitalizaciju gradske uprave. Do kraja godine bit ćemo u potpunosti digitalizirani grad, kad dovršimo digitalizaciju svih 100 procesa koje u gradu obavljamo", rekao je gradonačelnik Dario Hrebak, dometnuvši kako želi da "Bjelovar postane najtransparentniji grad u RH, da se vidi svaki račun koji je platila gradska uprava". Grad Pula je nagrađen u kategoriji Pametan odgoj za projekt e-Vrtić koji je povezao sustav upisa i upravljanja vrtićima u sustavu tri javna te 22 privatna vrtića u tom gradu.

Kako je na primanju nagrade istaknula Elena Puh Belci, zamjenica gradonačelnika, zbog mukotrpnog, dugotrajnog i složenog procesa upisa djece u vrtiće na području grada, uvođenje sustava elektroničkog upisa djece u vrtiće putem aplikacije e-Vrtići bilo je nužno kako bi se cijeli proces upisa modernizirao, poboljšao i pojednostavio. U kategoriji Pametna energetika i okoliš je nagrada otišla u Poreč za projekt "Moj Poreč bez azbesta"u ime kojeg je priznanje preuzela Gordana Lalić, direktorica javnog komunalnog poduzeća Parentium.

Ona je istaknula da je azbest, svog svojih dobrih mehaničkih, kemijskih i toplinskih svojstava, vrlo dugo bio zastupljen u izradi krovnih pokrova koji su bili u masovnoj upotrebi u proteklim desetljećima, a što je rezultiralo da mnogi objekti imaju takav pokrov.

"Osmislili smo program koji je podrazumijevao potpore onima koji žele ukloniti krovne pokrove koji sadrže azbest jer bez bespovratnih teško bi se netko odlučio na zamjenu krova", kazala je Lalić. Najpametniji grad u Hrvatskoj po pitanju prometa je Rijeka koja je dobila nagradu za projekt "Automatsko upravljanje prometom". Kako je pojasnila Spomenka Mičetić, direktorica Rijeka prometa, radio se od 2003. do 2015., a vrijedan je 3,5 mil. eura,. Osim Rijeke, u projektu su sudjelovali i Županija te Hrvatske ceste. Uključena su 62 semaforska čvorišta koja su umrežena u inteligentni centar upravljanja. Postignuta je veća protočnost prometa u Rijeci koja ima 84 semafora na raskršća, a 14 ih je pokriveno i kamerama. 

Claus Bech Danielson

Nužna je i promjena razmišljanja
U Danskoj je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća sagrađeno 800.000 stanova, što je trećina svih stambenih jedinica. Masovno su rađeni socijalni stanovi, koji su s godinama postali stanovi za siromašne ljude, ispričao je Claus Bech Danielson iz Danish Building Research Institute. S godinama su se pojavila tri problema – tehnički, socijalni i arhitektonski. Deset godina nakon izgradnje stanova krovovi su počeli prokišnjavati, jer se rabio loš beton. Arhitekti su rekli da su ta naselja dosadna i monotona, jer su rađena po načelu jednakosti, kako se nijedan stan ne bi razlikovao. Provedene su tri generacije obnove. Prva je bila u okviru postmoderne arhitekture, da zgrade budu manje monotone fasade su se bojale u razne boje, no uvjeti stanovanja nisu se poboljšali. Oko 2000. fasade su pokrivene ciglama i drugim materijalom, pribjeglo se dugoročnim rješenjima. Nisu važne samo fizičke promjene, već i promjene u razmišljanju, a to je potrebno u pametnih gradovima", rekao je danski stručnjak. "Bilo je to brisanje loše arhitekture iz 60-ih godina 20. stoljeća. Nedavno smo završili treću generaciju obnove, koja se odmaknula od originalne arhitekture i temelji se na novim funkcionalnosti i novoj estetici. Stavljene su stakene fasade da bude više svjetla i ova se obnova smatra održivom i nominirana je za nagradu jer je dovela do drugačije percepcije cijelog područja, rekao je danski stručnjak Claus Bech Danielson. 

Karlheinz Boiger

Održiva gradnja drvom
Austrijski arhitekt Karlheinz Boiger govorio je o održivom građenju s drvom na primjeru grada Graza. "Drvo je ekološki materijal, a naročito je pristupačno u Štajerskoj, gdje se sada 20 posto novih građevina sada radi od drva. Drvo je jedini način za filtriranje CO2 iz atmosfere, mi ublažavamo klimatske promjene jer smo dosad oko 26.000 tona CO2 pohranili u našim drvenim građevinama", rekao je. Prednosti takvog građenja su brojne – može se napraviti elemente u tvornici i donijeti ih na gradilište, čime se štedi vrijeme. "Drvo koristimo i za škole, trebali smo napraviti 200 razreda u dva ljetna mjeseca, što smo i uspjeli pomoću montažnih elemenata. Drvo je promijenilo ponašanje djece i profesora, poboljšalo im je raspoloženje. Studija je pokazala da u drvenim razredima djeca imaju puno manje otkucaja srca, manje su uznemireni zbog akustike. Kad radite s drvetom sve je čisto, jer nema vode i prljavštine. Od drva se rade i socijalni stanovi jer znatno smanjuju troškove gradnje", rekao je Boiger. 

Marija Rajaković

Napokon razvojna strategija
Hrvatska prvi put dobiva strateški dokument pad nazivom Nacionalna razvojna strategija do 2030., s vizijom, razvojnim ciljevima, provedbenim mehanizmima i definiranim izvorima financiranja. Proces izrade bit će gotov do lipnja 2019. kad Strategija ide pred Vladu RH i sabor, rekla je Marija Rajaković, načelnica Sektora za strateško upravljanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata, na predavanju pod nazivom Strateški okvir za razvoj pametnih gradova u RH. "Ta će strategija biti osnova za buduće alokacije iz EU fondova do 2020. Određena su tematska područja i horizontalne politike, te razvojni smjerovi, kao što je Hrvatska naprednih regija", rekla je. U strategiji je posebno istaknut razvoj pametnih gradova i pametnih otoka. "U Hrvatskoj će 2020. u gradovima živjeti 62,6% stanovništva. Ključni razvojni izazovi su investicijske platforme za pametne gradove i otoke. Europski fond za regionalni razvoj ubuduće alokaciju za gradove od 2020. povećava s 5 na 6%, rečeno je.  

Pametni gradovi bit će ključni centar inovacija

U narednoj perspektivi Europska komisija predlaže da ulaganje u promet u pametnim gradovima bude među prioritetima. Inicira se da 30 milijardi eura bude investirano u pametnu infrastrukturu, pa su pametni gradovi postali ključni centri inovacija. Rekla je to Maja Bakran, zamjenica glavnog direktora Glavne uprave za mobilnost i promet EK prilikom otvaranja konferencije Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista "Pametni radovi – gradovi budućnosti", održanoj u petak u zagrebačkoj zračnoj luci. EK je donijela i stratešku viziju za prosperitetno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom Čist planet za sve, dokument važan za projekt pametni gradovi. Cilj je da do 2050. Europa, koja daje 10% emisija stakleničkih plinova, postane prvo klimatsko neutralno gospodarstvo na svijetu. To neće biti prepreka napretku jer je Europa od 1990. do 2017. za 22% smanjila tu emisiju, a gospodarstvo je u tom razdoblju naraslo 57 posto, dodala je Bakran. "Čak 75% Europljana živi u gradskim područjima i prinose sa 85% BDP-a. Važno postaje urbano planiranje, staze za bicikliste i pješake, dostave dronovima. Ključan je pojam mobilnosti kao usluge u čijem je centru građanin, imamo nove usluge – dijeljenje vozila, bicikala, novi startupovi. Grad je pravi laboratorij za nova rješenja", rekla je.  Alenka Košiša Čičin Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, poručila je da pametni gradovi mogu bolje koristiti svoje resurse. U Hrvatskoj je istaknula primjer HEP-ovih pametnih mreža, projekt u koji se logistički uključio i Fond, a rezultat je efikasnija distribucija.