U 2019. očekujemo dobre stvari. No, nije vrijeme za opuštanje. Sada postoje uvjeti za dodatne investicije u društvo, građane i gospodarstvo kako bi trenutne pozitivne posljedice 'sunčanih dana' postale stalne i plodonosne za sve. Pa i  buduće generacije Ovu godinu privodimo kraju s puno više optimizma. Gospodarski rast bilježimo već četiri godine zaredom. Analize pokazuju kako je glavni pokretač pozitivnih trendova u Hrvatskoj potrošnja  kućanstava i rast zaposlenosti, ali i investicije bilježe opravak, premda ne na očekivanim razinama.

Utjecaj jedinstvenog tržišta, jedne od glavnih prednosti članstva u Europskoj uniji, sve je izraženiji, tako da se povećao izvoz i to daljnjim povećanjem tržišnih udjela, ali dijelom i zahvaljujući jačanju globalne potražnje. Naime, gospodarstvo Europe također prolazi kroz jedno dobro razdoblje. Prošlogodišnje iznimno dobro globalno stanje potaklo je snažnu gospodarsku aktivnost u Europi a posljedično i u Hrvatskoj. Naša očekivanja za sljedeću godinu su također pozitivna. Predviđamo da će se gospodarski rast nastaviti, dok nezaposlenost i dalje pada na razine koje nisu zabilježene od vremena prije krize. Pokretači rasta sve će više biti unutarnji: privatnu potrošnju trebao bi potaknuti veći rast plaća i fiskalne mjere u nekim državama članicama. Osim toga, očekuje se da će uvjeti financiranja i visoke stope iskorištenosti kapaciteta i dalje poticati ulaganja.

Prvi put od 2007. u svim državama članicama 2019. se očekuje povećanje ulaganja. Uzimajući u obzir te čimbenike, bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi i dalje rasti, ali će rasti sporije i čini se da će biti slabiji nego što se to prethodno očekivalo. Tijekom 2018. smo svjedočili nastavku pozitivnih trendova na tržištu rada u Europi, pri čemu zaposlenost i dalje raste čak i kada gospodarski rast slabi. Stoga naše analize pokazuju kako možemo u Europi očekivati nastavak otvaranja radnih mjesta zahvaljujući daljnjem rastu i provedbi strukturnih reformi u nekim državama članicama. Nezaposlenost bi trebala i dalje padati, ali sporije nego dosad jer će sve veći nedostatak radne snage i sporiji gospodarski rast na kraju potisnuti rast zaposlenosti.  Slično se odnosi na Hrvatsku.

Najnovije prognoze Europske komisije pokazuju kako i sljedeće godine možemo očekivati gospodarski rast od 2,8 posto. Rast raspoloživih dohodaka, potražnja i daljnje smanjenje nezaposlenosti samo su neki od pokazatelja koji nam daju za pravo očekivati nastavak 'dobrih vremena'. Posebno je to važno za državu, jer premda je aktivacija garancija za Uljanik umanjila izglede za nastavak 'plusa' državne blagajne, očekujemo nastavak dobrih trendova i u 2019. godini. Ne bude li bude većih šokova, Europa bi trebala moći održati iznadprosječni gospodarski rast, snažno povećanje radnih mjesta i pad nezaposlenosti. Međutim taj scenarij ovisi o sve većem broju međusobno povezanih negativnih rizika. Ako se bilo koji od tih rizika ostvari, ostali bi se mogli povećati i imati snažnije posljedice.

Od značajnijih čimbenika tu je situacija u SAD-u, budući da postoji mogućnost 'pregrijavanja' tamošnjeg gospodarstva i posljedični rast kamatnih stopa, kao i rizik od dodatnih trgovinskih nesuglasica koje bi naštetile i EU zbog utjecaja na povjerenje i ulaganja te snažnu uključenost Europe u svjetske vrijednosne lance. Pojavljuju se i unutarnji rizici, poput sumnje u kvalitetu i održivost javnih financija u visokozaduženim državama članicama, što bi se moglo preliti na domaće bankarske sektore te ugroziti financijsku stabilnost i opteretiti gospodarsku aktivnost. Dakako, tu su i rizici povezani s ishodom pregovora o Brexitu te nestabilne cijene nafte i naftnih derivata. Međutim, rizicima usprkos, od 2019. imamo pozitivna očekivanja, a to se odnosi i na Hrvatsku. Međutim, to nije razlog za slavlje.

Dobra vremena i gospodarski rast neće trajati zauvijek. U svojem govoru o stanju u Europskoj uniji 2017., predsjednik Juncker je istaknuo kako "smo počeli popravljati krov, ali posao moramo dovršiti dok sija sunce." Rizici, dio koji predstavlja osnovu svake dobre prognoze, značajno su se povećali u odnosu na ovu godinu. Kraj sunčanih dana se nazire, stoga je veoma važno da se gospodarstva Europe, tako i Hrvatske pripreme unaprijed kako bi s jedne strane što spremniji dočekali nevolje, ali i stvorili dugoročnu otpornost na gospodarstvene cikluse, koji su neizbježni.

Komisija prognozira gospodarski rast za sve se države članice zahvaljujući snazi domaće potrošnje i ulaganjima, ali, i to je posebno važno, sporijim tempom. Postoji potencijal koji ostaje neiskorišten. Potrebno je stoga iskoristiti priliku i jačati otpornost naših gospodarstava. Na razini Europe, to znači donošenje konkretnih odluka o daljnjem jačanju ekonomske i monetarne unije. Na nacionalnoj razini potrebno je još više ojačati javne financije i smanjiti dug, a istodobno treba osigurati da pozitivne učinke rasta osjećaju i najranjiviji članovi društva.

Rješenje je stoga u puno puta ponavljanom terminu nastavka reformi. Hrvatska se tu ne razlikuje od ostatka Europe, premda ima svoje, specifične izazove. U konačnici, cilj je isti, a to je da održimo što duže razdoblje održivog rasta te da si stvorimo što više prostora za djelovanje kada nastupi sljedeća recesija. U 2019. dakle, očekujemo dobre stvari. Nakon dugo vremena to su dobrodošle vijesti. Međutim, nije vrijeme za opuštanje. Sada postoje uvjeti za dodatne investicije u društvo, građane i gospodarstvo kako bi trenutne pozitivne posljedice 'sunčanih dana' postale stalne i plodonosne za sve dionike, uključujući buduće generacije.