Dobra turistička sezona učinila svoje i sačuvala rast ekonomije

Autor: Ljubica Gatarić/VL , 28. studeni 2018. u 22:01
Turistički rezultati i ove su godine nadmašili lanjske/Miranda Čikotić/PIXSELL

Državna je potrošnja porasla najviše od 2009., potrošnja građana usporila, poslodavci su nervozni zbog iseljavanja.

Hrvatsko je gospodarstvo u trećem kvartalu raslo po stopi od 2,8 posto, što je bolje od očekivanja domaćih ekonomista, ali i sporije nego što je ekonomija rasla u istom razdoblju zadnje tri godine! Dobra turistička sezona učinila je svoje, a uz turizam pozitivan doprinos rastu dao je i povećani izvoz roba. 

Daljnje rasterećenje
Podaci koji prate prvu procjenu BDP-a otkrivaju da se i građevinski sektor osjetnije oporavio (oko 7 posto plusa), dok je utjecaj prerađivačke industrije na BDP bio negativan ( minus dva posto) budući da industrijska proizvodnja pada veći dio ove godine.

"Uzevši u obzir mogućnosti i okvire u kojima se trenutno nalazimo te posebice stanje na tržištu rada i izazove koje imamo u industrijskoj proizvodnji, rast BDP-a od 2,8% je relativno dobar rezultat, gotovo na granici maksimuma", prokomentirali su poslodavci okupljeni oko HUP-a koji tvrde da neovisno o dobrom rezultatu u trećem kvartalu, osjećaju lagano usporavanje rasta i nervozu poslodavaca zbog problema koje imaju s pronalaženjem radnika te padom proizvodnje. Sve glasniji HUP iskoristio je i ovu prigodu da pozove Vladu na daljnje rasterećenje gospodarstva kako bi tvrtke mogle povećati plaće i na taj način spriječiti daljnji val iseljavanja mladih i visokoobrazovanih. Hrvatska je u zimu ušla s 147 tisuća nezaposlenih evidentiranih na burzi rada, ali i 15 tisuća slobodnih radnih mjesta. 

Uz opasku da kretanjima u hrvatskom gospodarstvu ne idu u prilog ni globalna kretanja, posebno trend blagog usproavanja dinamike rasta u EU, analitičari Hrvatske gospodarske komore uočavaju da je u odnosu na prvu polovinu godine došlo do blagih promjena u trendovima rasta kod pojedinih kategorija potražnje.

Petnaesti kvartal zaredom
Usporen je rast osobne potrošnje kao kategorije koja ima najveći udio u strukturi ukupne potražnje, dok je kod državne potrošnje, investicija u fiksni kapital i posebno izvoza roba i usluga rast dinamiziran. 

Promatrano u brojkama domaća potražnja je u prvih šest mjeseci imala tri i pol puta veći utjecaj na rast bruto društvenog proizvoda od inozemne, a u devet mjeseci osjetno manjih dva puta. Analitičari RBA uočavaju da je državna potrošnja sa stopom od 3,9 posto rasla najviše od prvog tromjesečja 2009. godine, a petnaesto tromjesečje zaredom nastavljen je rast bruto investicija u fiksni kapital koji je u trećem tromjesečju dodatno ubrzao na 3,7% što može upućivati na poboljšanu iskoristivost sredstava iz fondova Europske unije. 

Komentirajte prvi

New Report

Close