Na koridoru 10, što prolazi kroz Srbiju, u siječnju je promet kamiona bio za 20 posto manji nego u istom mjesecu lani. Ta okolnost, koja je izazvala zabrinutost i strahovanje da bi tranzit kroz Srbiju mogao biti zaobiđen, povezuje se s primanjem Rumunjske i Bugarske u članstvo EU. Time je zapravo omogućen promet od Portugala do Turske kroz države između kojih ne postoje granice, tako da se promet odvija brže nego kroz Srbiju iako je promet koridorom 10 znatno kraći, ali je vremenski duži zbog graničnih prijelaza. Tako je koridor 4, što prolazi kroz Rumunjsku i Bugarsku, postao privlačniji za špediterska poduzeća, kamioni kojih mogu bez zaustavljanja proći kroz cijelu Europu. Lani je kroz Srbiji prošlo pola milijuna kamiona u tranzitu, a ubrano je 180 milijuna eura na ime naplate cestarine. U slučaju da se nastavi pad tranzita kroz Srbiju u 2007. godini, njihov broj će biti smanjen za više od sto tisuća, što za domaće cestovno gospodarstvo predstavlja veliki ekonomski udarac. Osim granica, zbog kojih je zadržavanje kamiona u tranzitu veće, promet kroz Srbiju je usporen jer gradnja koridora nije završena. Ostala su još dva njegova kraka, odnosno dio od Niša do granice s Bugarskom i od Leskovca do makedonske granice. Srbiji je potrebno milijardu dolara za završetak spomenutih dionica, kojih nema. Pokušaj da se za taj iznos smanji dug Srbiji prema državama članicama Pariškog kluba nije uspio. Zato je planirano da se iz Nacionalnog investicijskog plana ove godine izdvoji oko 700 milijuna eura za završetak gradnje koridora 10, ali i to je postalo upitno jer je trošenje sredstava iz NIP-a obustavljeno zato što Srbija nema usvojeni proračun za 2007. godinu već se do 30. ožujka primjenjuje institut privremenog financiranja. Srbiji je jedino pomogla Grčka sa 100 milijuna eura kako bi ubrzala završetak koridora, na što ju je obvezala i EU. U Srbiji su zabrinuti i zbog gradnje mosta na Dunavu koji će povezivati Rumunjsku i Bugarsku. Najbolju ponudu na natječaju za gradnju toga mosta dala je španjolska kompanija FCC, s kojom Srbija treba potpisati koncesijski ugovor o gradnji autoceste od Horgoša do Požege. Španjolska kompanija odgađa potpisivanje ugovora jer su je vojvođanske vlasti upozorile da će tražiti njegovo poništenje zato što se na koncesiju daje i već sagrađeni dio autoceste s kojega pokrajina ubire cestarinu. Davanjem na koncesiju sagrađenog dijela autoceste Vojvodina bi godišnje izgubila oko pola milijarde eura jer je riječ o najprometnijoj cesti u Srbiji.

Država duguje cestarima milijardu eura

Prema izjavi Velimira Ilića, ministra za kapitalna ulaganja, država duguje poduzećima koja održavaju ceste milijardu eura. Riječ je o dvogodišnjem iznosu na ime nevraćenog PDV jer su ta poduzeća sve dosad bila oslobođena tog poreza, a odsad se oslobođanje odnosi samo na radove, što se financiraju sredstvima iz međunarodnih zajmova. Cestari su na ime PDV uplatili iznos koji su dobili od trošarine na gorivo, ali Ministarstvo financija im dosad nije vratilo te novce.