Ipak postoji jedna svjetska lista na kojoj Hrvatska dobro stoji – to je UN-ova agenda održiva razvoja 2030, preko koje su se Vlade obvezale raditi na iskorjenjivanju siromaštva i gladi, razvoju obrazovanja, dostupnog zdravsva za sve, rodne ravnopravnosti, iskorjenjivanju nejednakosti… Hrvatska je na UN-ovoj listi održiva razvoja za 2018. na 21. od 155 mjesta i u odnosu na prvu listu objavljenu 2016. napredovala je za 15 mjesta.
Najviše o održivu razvoju svoje zemlje vode računa Švedska, Danska, Finska, Njemačka i Francuska. Slovenija je na 8. mjestu, Češka 13., a iza Hrvatske su mnoge razvijene članice EU. Prema novom izvještaju o utjecaju socijalnih transfera na siromaštvo unutar EU, socijalni transferi (bez mirovina) u 2017. podigli su dohodak trećine stanovnika iznad granice rizika od siromaštva. Ta granica postavljena je na 60% nacionalnog medijalnog raspoloživog dohotka nakon transfera, navodi Marin Levaj, analitičar MacroHuba.
Gledano po članicama, socijalne pomoći izvukle su iz zone siromaštva 57% Finaca i 51% Danaca, a u Grčkoj i Rumunjskoj socijalni transferi izvukli su iz zone siromaštva 16% rizičnih skupina građana. Pomoću socijalnih transfera u Hrvatskoj je za četvrtinu smanjen broj stanovnika ispod granice siromaštva. Najviše za socijalu, ne računajući mirovine, imaju Finska (11,9% BDP-a) i Danska (15% BDP-a).Hrvatska je među državama koje za socijalne transfrere izdvajaju manje – 6,2% BDP-a, što je 2,7% ispod prosjeka EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.A da to nije zato jer su se socijalni slučajevi odselili u Irsku i slične zemlje?
Uključite se u raspravu