Trumpov “tigar od papira” što se tiče sankcija na izvoz iranske nafte u svega mjesec i pol dana srušio je tržište “crnog zlata”. Štoviše, stručnjaci predviđaju da će cijena nafte i dalje padati jer je teško zamisliti drastičnije korake Washingtona prema Teheranu.

Fundamentalna promjena

Barelom Brent nafte jučer iza podneva trgovalo se po 66,3 dolara za barel što je preko 23 posto niža cijena u odnosu na ovogodišnji maksimum od 86,3 dolara, postignut 3. listopada. Ovako rapidan i snažan pad cijene globalno najvažnijeg energenta odražava fundamentalnu promjenu u prognozama tržišta naftom. Naime, još do prije mjesec dana investitori su strahovali da će manjak ponude pogurati cijene barela na stotinu dolara. Danas pak misle dijametralno suprotno.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) početkom tjedna objavila je mjesečno izvješće u kojem je po četvrti uzastopni put snizila procjene potražnje za naftom u idućoj godini. OPEC sada predviđa da će 2019. potražnja rasti za 1,3 milijuna barela dnevno, 70.000 barela manje od prethodne prognoze. “Medvjeđe tržište” koje je zavladalo u trgovini naftom najprimjetnije je na američkim burzama gdje je ovoga tjedna zabilježen niz pojeftinjenja barela od 12 dana. Tako duga negativna serija na burzi u New Yorku nije zabilježena već tri desetljeća.

Za naftnog stručnjaka Davora Šterna događanja na naftnom tržištu tek su “normalni poremećaj”. “Cijena nafte je rasla posljednjih mjeseci u očekivanju sankcija Iranu, ali se sada pokazuje da one nisu sveobuhvatne jer ne utječu na kupnje najvećih potrošača. Učinak sankcija ustvari je nikakav”, ocjenjuje Štern. Njegove riječi potvrđuju i navodi Reutersa koji se poziva na podatke o brodskim pošiljkama nafte. Naime, u studenom je na azijska najvažnija tržišta dolazilo dnevno više od 22 milijuna barela dnevno, 15 posto više u odnosu na početak prošle godine i pet posto više od početka ove godine.

Najveći dio te nafte naručen je uoči uvođenja američkih sankcija Iranu jer su se prerađivači pribojavali iznenadnog pada u ponudi. Istovremeno je snažno porasla proizvodnja tri najveća svjetska proizvođača. Statistika pokazuje da su SAD, Rusija i Saudijska Arabija u listopadu prvi puta u povijesti “probili” razinu od 33 milijuna barela dnevno, čime zadovoljavaju više od trećine ukupne svjetske potražnje. Davor Štern pojašnjava kako su ove tri zemlje snažno povećale proizvodnju upravo zbog najavljenih sankcija. “Dok se nešto drastičnije ne dogodi u odnosima prema Iranu, a to je teško očekivati, cijene nafte kretat će se ovom dinamikom”, smatra Štern.

Situacija postaje još gora

Inozemni analitičari ocjenjuju da će situacija na tržištu “crnog zlata” postati još gora zbog sve izraženijih znakova ekonomskog usporavanja u najvećim azijskim gospodarstvima. Podaci objavljeni u srijedu pokazali su da u Kini slabi rast osobne potrošnje i razočaravajući rast kreditiranja. K tome, prognoze govore da će u Kini ove godine po prvi puta biti prodano manje automobila.

U Japanu je gospodarstvo u trećem tromjesečju palo 1,2 posto na godišnjoj razini zbog utjecaja prirodnih katastrofa , ali i pada izvoza uslijed rastućeg protekcionizma. U Indiji pak pad vrijednosti valute utječe na poskupljenje uvoznih roba, uključujući i nafte. U Indiji se također ove godine očekuje pad prodaje automobila. “Za mnošto država u razvoju više cijene nafte poklopile su se sa deprecijacijom njihovih valuta prema dolaru, što prijetnju ekonomskih šteta čini akutnijom”, objavila je u listopadu Međunarodna agencija za energiju.