S Anamarijom Matak, pomoćnicom ministra zaštite okoliša i energetike, razgovarali smo o ispunjavanju obveza preuzetih od Europske unije, saniranju odlagališta, gradnji centara za gospodarenje otpada i važnosti informativno-izobrazbih aktivnosti.

Republika Hrvatska je preuzela obvezu da se do 2020. godine 50 posto ukupno proizvedenog komunalnog otpada sakuplja odvojeno. Iako je situacija iz godinu u godinu sve bolje, sve ide dosta sporo pa je prošle godine odvojeno sakupljeno 28 posto što nije niti blizu potrebnih 50 posto. Hoćemo li radi toga morati platiti penale EU ili to možemo na neki način prolongirati?
​Hrvatska poduzima sve potrebne aktivnosti kako bi ubrzala dostizanje ciljeva za odvojeno sakupljanje otpada. Iako su za odvojeno sakupljanje otpada odgovorne jedinice lokalne samouprave svjesni smo da prethodnih godina mnoge od njih nisu učinile dovoljno. Jasno je da problemi nisu isti u svim općinama i gradovima i zato smo i odlučili pristupiti im pojedinačno, te u suradnji s njima usredotočiti se na konkretne probleme i zajednički pokušati riješiti probleme bilo da se radi o administrativnim, financijskim ili organizacijskim pitanjima. Na raspolaganju su nam financijska sredstva iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” koja koristimo za povećanje odvajanja otpada i smanjenje odlaganja otpada na odlagališta.  Konkretno, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je raspisao javne pozive za sufinanciranje sanacije odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, programe izobrazno-informativnih aktivnosti, a u pripremi je javni poziv za nabavu spremnika i vozila te izgradnju sortirnica i kompostana. Prijavitelji na ove javne pozive su jedinice lokalne samouprave.

Postoji i velik problem neusklađenih odlagališta. Kako se rješava taj problem?
U Hrvatskoj je donedavno bilo 300 evidenitranih lokacija na kojima se odlagao otpad. Ove lokacije su tijekom prethodnih godina sanirane i zatvarane korištenjem nacionalnih financijskih sredstava. Danas je još aktivno 111 lokacija na kojima se odlaže otpad. U ovom trenutku su nam dostupna EU sredstva za saniranje zatvorenih odlagališta i taj javni poziv je u tijeku. Svima je jasno da je saniranje i zatvaranje odlagališta složeni zahvat koji se ne može brzo završiti. Isto tako, nije dovoljno samo zatvoriti odlagalište, nego je potrebno osigurati i adekvatno zbrinjavanje otpada koji nastaje na tom području. O tome se vodilo računa pri donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine u kojem je određena mjera da se izradi plan zatvaranja odlagališta neopasnog otpada. Slijedom te obveze izrađen je Nacrt prijedloga dinamike zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske kojim se definira dinamika rada i zatvaranja aktivnih odlagališta neopasnog otpada sukladno važećim zakonima, propisima, direktivama i smjernicama.

Početkom godine raspisan je javni poziv za nabavu spremnika za odvojeno sakupljanje. Kada će biti finaliziran, a spremnici dostavljeni gradovima i općinama?
Europska sredstva iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” su nam dostupna i trudili smo se u najvećoj mogućoj mjeri pojednostavniti procedure za prijave. Ovaj poziv se objavljuje kao ograničeni poziv za jednog prijavitelja, a to je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond je ove godine u razdoblju od travnja do lipnja imao objavljen poziv za općine i gradove za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Nakon toga su potpisani pojedinačni ugovori između Fonda i uspješnih prijavitelja. Ukupna procijenjena vrijednost nabave svih spremnika je 371 milijuna kuna, od čega EU sredstva iznose 315,4 milijuna kuna. Nakon što se provede postupak dodjele bespovratnih sredstava i dodijele EU sredstava Fondu, Fond će provesti jedinstveni postupak javne nabave za spremnike za sve općine i gradove. Ulažemo sve napore kako bi javni poziv što prije bio finaliziran.

Osim nabave kanti za odvajanje otpada, intenzivno se radi i na izgradnji ostalih dijelova komunalne infrastrukture. Kolika su tu EU sredstva na raspolaganju i da li bi tu mogao biti problem najava da će se prednost vjerojatno dati projektima vezanim uz klimatske promjene?
Kako je već spomenuto, projekti gospodarenja otpadom koji su definirani Planom gospodarenja otpadom RH 2017.- 2022. godine sufinanciraju se iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020.”, Specifični cilj 6i1 – Smanjena količina otpada koja se odlaže na odlagališta. Ukupna alokacija na raspolaganju je 475 milijuna eura. Ovdje se radi o različitom vrstama projekata – od infrastrukture  za odvojeno prikupljanje i recikliranje komunalnog otpada preko infrastrukture za obradu miješanog komunalnog otpad, do projekata za sprečavanje nastanka otpada, projekata ponovne uporabe, projekata informiranja i edukacije građana pa do projekata sanacije postojećih odlagališta. U okviru poziva za izgradnju reciklažnih dvorišta – ukupna vrijednost tog poziva je 334,5 milijuna kuna – već je ugovoreno sufinanciranje gradnje 91 reciklažnog dvorišta. Za sanacije odlagališta – poziv u vrijednosti od 125 milijuna kuna – donesene su odluke o financiranju sanacije 8 odlagališta. U veljači je otvoren poziv za jedinice lokalne samouprave za projekte informiranja i edukacije. U završnoj fazi je već spomenuti poziv za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada kao i poziv za izgradnju postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Pripremaju se i pozivi za nabavku vozila i izgradnju postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada.  

Do početka sljedeće godine trebali su biti dovršeni svi regionalni centri za gospodarenje otpadom. To se ipak zbog različitih koncepata gospodarenja otpada nije uspjelo ostvariti. Kakav je trenutna situacija po tom pitanju?
Centri za gospodarenje otpadom također se sufinanciraju EU sredstvima. Planskim dokumentima Republike Hrvatske planirana je izgradnja 11 centara za gospodarenje otpadom. Dva centra, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, već su izgrađena i u funkciji su. Javna nabava za radove za centre u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji je ili gotova ili pri kraju i očekivani početak provedbe ugovora o radovima je prosinac 2018. Centri u Karlovačkoj, Splitsko- dalmatinskoj i Dubrovačko- neretvanskoj županiji su u zadnjoj fazi pripreme dokumentacije za postupak izravne dodjele sredstava. Što se tiče Regionalnog centra Piškornica radi se usklađenje samog projekta s Planom gospodarenja otpadom RH. Centrima Zagreb, Orlovnjak i Šagulje u okviru ograničenog poziva dodijeljeno je 51,5 milijuna kuna za izradu studijsko- projektne dokumentacije. Kao što se vidi, centri su u različitim fazama. Važno je da smo tijekom proteklog razdoblja revidirali projekte na način da smo ograničili kapacitete obrade ostatnog otpada sukladno ciljevima i obvezama koje su pred nama. Postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada u okviru centara su također naša obveza i prema Direktivi o odlagalištima i Ugovoru o pristupanju RH Europskoj uniji. Zajednički cilj svima je razvoj kružnog gospodarstva i razvijanje sustava primarnog odvajanja korisnih sirovina iz otpada nema alternative. Razvojem tehnologija zasigurno se mogućnosti recikliranja povećavaju, ali uvijek će ostati dio otpada tzv. ostatni otpad koji se mora zbrinuti i za to su centri namijenjeni.    

Zemlje koje postižu najbolje rezultate u gospodarenju otpadom i prvaci su u odvojenom prikupljanju i recikliranju, mnogo ulažu u edukaciju građana jer znaju da bez njih niti najbolje postavljeni sustav neće dobro funkcionirati. Kako mi stojimo po tom pitanju – istraživanja pokazuju da su građani dosta osviješteni po tom pitanju, ali nekako se u praksi to baš ne pokazuje.
U Hrvatskoj je obaveza jedinica lokalne samouprave informirati i educirati građane o gospodarenju otpadom. Naravno da je edukacija građana najvažniji segment cijelog sustava, a pri tome najveću pažnju treba usmjeriti prema djeci jer jedino edukacija od malih nogu rezultirat će odraslim ljudima svjesnim važnosti pravilnog gospodarenja otpadom. I ovo su projekti koji su imali otvoreni poziv za sufinanciranje iz EU sredstava na koji su se mogle javiti jedinice lokalne samouprave. Javni poziv je zatvoren u rujnu ove godine. Ukupna vrijednost dodijeljenih EU sredstava iznosi 43,7 milijuna kuna. Dosad je donesena 81 odluka o financiranju, a određeni broj prijava još uvijek je u postupku ocjenjivanja. Ono što je bitno je da su odobreni projekti koji će educirati i informirati više od 2 milijuna naših građana.

Da bi gospodarenje otpadom postalo 'uspješno', mora imati podršku građana. To se posebno odnosi na odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje. Na koji se način može postići da te radnje postanu svakodnevne navike građana, odnosno kako promijeniti njihove stare navike?
Vjerujte, najfunkcionalnije reciklažno dvorište, najbolji sustavi gospodarenja posebnim kategorijama otpada ne znače ništa ako građani nisu informirani o njima. Građani moraju znati zašto nešto rade, što se od njih očekuje te koji su rezultati i dobrobiti pravilnog gospodarenja otpadom. Ali, ako su građani samo informirani, a nedostaje potrebna oprema i postrojenja ili se ona koriste na pogrešan način može se vrlo lako uništiti višegodišnji trud uložen u informiranje i edukaciju građana. Zato je izuzetno važna ozbiljnost jedinice lokalne samouprave. 

Koliko su Hrvati educirani o gospodarenju otpadom?
Iako rezultati ovise od jedne do druge općine ili grada činjenica je da je učinkovito gospodarenje otpadom česta tema u javnosti i ono što nas iznimno veseli je da u prvi plan ipak dolazi edukacija, rasprave o najprihvatljivijim i najučinkovitijim sustavima gospodarenja posebno komunalnim otpadom kao i rasprava o specifičnim problemima pojedinih područja. Neki su do sada učinili puno i građani su izuzetno dobro educirani. Kod nekih to nije slučaj. Upravo nakon provedbe informativno-izobraznih programa koji su već spomenuti moći će se procijeniti rezultati.

Što je ključ dobre edukacije – njezin sadržaj, doseg ili trajanje?
Sve navedeno, ali nemojmo zaboraviti da se uspjeh edukacijsko- informativnih aktivnosti ne mjeri samo brojem radionica, brošura i sl. Aktivnosti moraju biti usmjerene na lokalnu zajednicu i lokalno područje na koje se odnose. Uvjerenje da se odgovornim gospodarenjem otpadom čini nešto dobro za sadašnje i buduće generacije zasigurno će doprinijeti ostvarenju naših ciljeva.

Možete li istaknuti neke primjere dobre prakse u svijetu?
Često se spominje Ljubljana kao dobar primjer. I ona to stvarno jest. Uz puno znanja i napora u Ljubljani se uspjelo uspostaviti funkcionalni sustav izbjegavanja nastajanja otpada, odvajanja otpada i njegovog recikliranja te obrade otpada. A sve to uz vrlo atraktivne izobrazno- informativne aktivnosti. Rezultat je odvajanje i recikliranje otpada više od 60 %. Komunikacijske aktivnosti su bile sveobuhvatne – dobro osmišljena komunikacijska strategija provedena je u suradnji sa svim dionicima.    

Kako Hrvatska stoji na tom planu, koliko jedinice lokalne samouprave i Fond rade na tome?
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Program informativno-izobraznih aktivnosti o održivom gospodarenju komunalnim otpadom koji između ostalog sadrži izbor obveznih i preporučenih aktivnosti koje će općine i gradovi provoditi. Kao što sam već ranije navela EU sredstva za ovu namjenu su osigurana i na JLS-ima je sada da prepoznaju skupine javnosti koje su na njihovom području  ključne i da sve aktivnosti prilagode svojim lokalnim prilikama. Neke općine već su krenule s projektima dok je dio u pripremi, ali ono što očekujemo će sve općine intenzivirati edukaciju i informiranje u sljedećem razdoblju.

Koji su planovi Fonda za edukaciju građana u nadolazećem razdoblju?
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, nastaviti provoditi kampanju Za ljepšu našu, kroz koju komuniciramo važnost odvajanja otpada, važnost ponovne uporabe, smanjenja nastanka otpada od hrane i kompostiranja, odnosno sve osnovne korake koje mogu građani učiniti kako bi smanjili količinu otpada koja nastaje. U sklopu ove kampanje, sufinancirane EU sredstvima, izrađeni su kvalitetni komunikacijski materijali koje ćemo iskoristiti i u daljnjoj komunikaciji jer su dobro prihvaćeni u javnosti. Televizijskim i radijskim spotovima dolazimo do šire javnosti, a pojedinačnim projektima sa školama i edukativnim štandovima na javnim događanjima komuniciramo direktno s građanima različitih dobnih skupina. Uz navedeno, a s obzirom na projekt nabave spremnika koji je u tijeku, dio komunikacije bit će usmjeren i na edukaciju ciljano usmjerenu na odvajanje otpada po spremnicima, odnosno vrsti  otpada.