Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u rujnu skliznula za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine pala za 2,6 posto.

To predstavlja ubrzanje pada na godišnjoj razini, s obzirom da je u kolovozu proizvodnja skliznula 1,1 posto. To je ujedno i najveći pad od siječnja 2015., kada je skliznula 4,3 posto.

„Uz stope pada i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, obujam industrijske proizvodnje nastavio je, treći mjesec za redom, bilježiti negativne godišnje stope“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u devet od posljednjih 11 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.

U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači i lipnju.

U rujnu je na godišnjoj razini najviše potonula, za 10,4 posto, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, a slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda, s padom od 9,5 posto.

Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, za 1,9, a energije za 0,7 posto.

Rast na godišnjoj razini zabilježila je samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda, 2,1 posto.

Analitičari RBA navode da prerađivačka industrija, s udjelom od oko 80 posto u ukupnoj proizvodnji, nastavlja s negativnim godišnjim stopama treći mjesec zaredom, pa je u rujnu pala za 1,5 posto.

„Pri tome je značajan doprinos padu došao od niže proizvodnje tekstila, za 13,2 posto, gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme, za 11,4 posto, te ostalih prijevoznih sredstava, uglavnom brodova, za 44,8 posto“, navodi se u osvrtu RBA.

U prvih devet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila za 0,3 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.

Analitičari RBA procjenjuju da će rast industrijske proizvodnje u 2018. biti nešto niži u odnosu na prošlu godinu, kada je industrija porasla za 1,9 posto. To bi značilo da se rast usporava drugu godinu zaredom.

„Za snažnije stope rasta potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora”, zaključuju analitičari RBA.