Ugovori o doživotnom i ugovori o dosmrtnom uzdržavanju ubuduće bi mogli dobiti konkurenciju u obliku ‘obrnute hipoteke’. Radi se o specifičnom kreditnom odnosu umirovljenika i banke, osiguravajućeg društva ili treće financijske institucije, za starije ljude koji odobrena sredstva troše za života, a kredit se vraća nakon njihove smrti prodajom založene imovine. Financijaši razmišljaju da ‘obrnute hipoteke’ ponude i hrvatskim umirovljenicima, no potrebno im je zeleno svjetlo središnje banke i jača regulativa države. Profesor Ekonomskog fakulteta iz Zagreba, koji proučava takve oblike, vjeruje da obrnute hipoteke mogu korisnicima osigurati dostojanstvenu starost, ali i nezadovoljstvo djece navikle naslijeđivati obiteljsku imovinu netaknutu. “Dužnici ne moraju vraćati kredit, zadržavaju vlasništvo i nastavljaju živjeti u svom domu i istodobno poboljšavaju životni standard i zdravstvenu skrb”, piše Leko za Lider.

Obrnuta hipoteka razvijena je u SAD-u 60-tih godina 20. stoljeća, odakle se preslila i u zapadnu Europu. Na istoku Europe najviše iskustva, desetak godina, s njom imaju Poljaci. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, vjeruje da je kreditiranje preko obrnute hipoteke jedno od rješenja i za Hrvatsku. “Znamo da stariji ljudi imaju nekretnine relativno visoke vrijednosti, a kredit temeljen na toj imovini omogućit će im da nastave živjeti u svojim nekretninama te da ostvare određenu kvalitetu života”, ističe Šantić. Očekuje da će središnja banka postaviti regulatorne zahtjeve prema bankama kako bi spriječila da se ‘nakrcaju’ stanovima koje će preuzeti nakon smrti korisnika kredita. Guverner HNB-a Boris Vujčić ističe da se nijedna od hrvatskih banaka nije obratila HNB-u s prijedlogom da im se dopusti odobravanje kredita s obrnutom hipotekom.