Zamjena kune eurom nosi svoju cijenu, no ona je manja od dugoročnih koristi, smatra HNB, dok većina stručnjaka smatra da je euro dobra vijest za ekonomiju, no mogu se čuti i upozorenja.

U HNB-u su izračunali da su troškovi i rizici uvođenja eura jednokratni i mali, a među njima je i gubitak samostalne monetarne politike. Prosječnog građanina kod eura brine da će doći do skoka cijena zbog ‘fenomena zaokruživanja’. Taj je strah raširen što pokazuju ankete, no statistika ih opovrgava podatkom da je u članicama koje su uvele euro skok cijena u prosjeku iznosio 0,2 postotna boda.

Monetarnu vlast više brine rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža, a među troškovima spominju troškove konverzije, prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci te sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama. “Uvođenje eura treba promatrati u širem kontekstu ekonomskih, a ne samo monetarnih integracija i trebalo bi biti popraćeno i drugim reformama koje bi pomogle Hrvatskoj da konvergira k standardu EU”, smatra Anton Starčević, savjetnik Uprave Raiffeisen banke.

Dodaje da bi ulazak u eurozonu smanjio valutni rizik (prisutan zbog visoke euroizacije), a štednja u eurima postala bi štednja u domaćoj valuti. “Neke od koristi eura su smanjenje transakcijskih troškova, smanjenje tečajnog rizika i sprječavanje mogućih špekulativnih napada na valutu, povećanje transparentnosti cijena, poboljšanje percepcije rizika zemlje i smanjenje troškova financiranja kroz pad premije rizika”, kaže. U RBA ne očekuju snažan rast cijena “budući da je razina domaćih cijena u usporedbi prosjekom EU na razmjerno visokoj razini”. “Uzimajući u obzir visoku euriziranost, ali i monetarnu politiku Hrvatske usmjerenu na održavanje stabilnosti tečaja u ostvarivanju svog temeljnog cilja smatramo da bi ulazak u eurozonu donio više koristi nego nedostataka”, zaključuje.

Da je euro logičan izbor u uvjetima visoke euriziranosti smatra glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač. “Članstvo donosi eliminiranje tečajnog rizika, smanjivanje premije na rizik i niže kamatne stope, predvidljivije investicijsko okruženje te pristup mehanizmima i instrumentariju ECB-a. Sam proces pristupanja traži i odgovorno vođenje ekonomskih politika što kroz urednost fiskalne pozicije i pojačane strukturne reforme, ima dodatne pozitivne implikacije”, dodaje Kovač.

Uklanjanje rizika

Ivana Jović, izvršna direktorica ekonomskih istraživanja u PBZ-u podcrtava da zbog postojeće neusklađenosti gotovo svih sektora kad su u pitanju prihodi i obveze, euro donio pozitivni efekt uklanjanjem rizika. “Pristupanje eurozoni pozitivno bi se odrazilo i na percepciju rizika zemlje te povezano smanjenje troška zaduživanja, smanjili bi se transakcijski troškovi u međunarodnoj razmjeni – što s obzirom na to da su nam najveća izvozna tržišta zemlje eurozone (kao i emitivna u smislu turista) zasigurno nosi poprilične financijske koristi”, kaže Jović. Kad su izazovi u pitanju, na prvom mjestu su strukturne reforme gdje je napredak bio relativno spor. “Ovisno o tome koliko dobro i brzo odradimo pripremu nacionalnog gospodarstva ovisit će i rezultat. Mišljenja sam da uz bitno ambiciozniji reformski zahvat na svim područjima Hrvatska treba krenuti prema ERM2, dok pozitivne signale poput onih koji dolaze od primjerice fiskalne politike (izgledni suficit u 2017., te smanjenje razine javnog duga od gotovo 6% BDP-a u posljednje tri godine) treba dodatno učvrstiti i učiniti održivima u dugom roku”, zaključuje Jović.

Glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić dodaje da je članstvo u eurozoni “svojevrsni magnet za privlačenje ulaganja, u slučaju krize smo pod kišobranom ECB-a gdje možemo brzo dobiti jeftinu financijsku pomoć, dakako, uz kondicionalne strukturne mjere. Uvođenjem eura premiju na riziku možemo osjetno smanjiti za na 50 bodova ili niže, što bi nam itekako koristilo uči srednjoročnog trenda rasta svjetskih referentnih kamatnih stopa. Zbog toga možemo zaključiti kako bi članstvo pomoglo da kamatne stope držimo na što nižoj, konkurentnijoj razini”.

“U kontekstu priče o poskupljenju cijena, u eri “amazonizacije” ne očekujem pritisak na rast cijena već naprotiv još snažniju izloženost konkurenciji uvoznih cijena. Za očekivati je dodatno ojačanje diskontera na ukupnom maloprodajnom tržištu”, kaže Stojić.

Konkurentno gospodarstvo

Da su pripreme za uvođenje eura izvrsna prilika za prilagodbu institucionalnog okvira provođenjem reformi, napominje Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke. “Zemlje eurozone spadaju među najkonkurentnija gospodarstva svijeta pa konvergencija k tim vrijednostima neizbježno može rezultirati koristima za naše gospodarstvo. Hrvatski je monetarni sustav visoko euroiziran bez obzira na nešto veću sklonost kunskom zaduživanju posljednjih nekoliko godina, a hrvatsko gospodarstvo vezano na interakciju s eurozonom kroz proizvodne lance, međunarodnu trgovinu i turizam. Stoga prelazak na euro može svakako smanjiti troškove za gospodarstvo kao i rizike zbog visoke izloženosti prema euru”, kaže Dolenec. Najveći rizik, smatra, leži u činjenici da je konkurentnost domaćih kompanija i produktivnost (i rada i ukupna faktorska) niža zbog čega su potrebna dodatna i ubrzana ulaganja u njihovo podizanje (investicije i u kapitalnu opremljenost i obrazovanje zaposlenih).

Ekonomist Željko Lovrinčević na panelu je o euru u HNB-u rekao da ne u raspravi ne govori se o onom bitnom, a to je da se za euro treba ponašati odgovorno. “Mi odgađamo reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali se zato proširuju prava određenim skupinama na vrhuncu ekonomskog ciklusa. To se naprosto ne radi. Nije stvar u euru već u fiskalnim nagaznim minama koje će se materijalizirati za 7-8 godina”, rekao je. Upravo je na pogoršanje strukturnog deficita, osim Europske komisije i MMF-a, upozorila i ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek. Oko eura je skeptična jer Hrvatska povijesno nikad nije uspjela pet godina zaredom rezati javni dug što će tražiti tečajni mehanizam.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je bolje uvesti euro nego preskupo plaćati neovisnost monetarne politike. “Do ulaska u tečajni mehanizam ERM2 mislim da HNB treba podupirati deprecijaciju koliko je moguće”, kaže. Deklarirani protivnik eura je njezin kolega Drago Jakovčević koji smatra da su “simboli suverenosti države novac, grb, zastava, himna, vojska. Pitanje nacionalne valute je svegeneracijsko pitanje, najvažnije s kojim će se Hrvatska suočiti u 21. stoljeću. Zašto jedna mala zemlja ulazi na veliko valutno područje u kojem neće o ničemu odlučivati?” pita se.