Globalna financijska zajednica mnogo očekuje od novoizabranog brazilskog predsjednika, no analitičari upozoravaju kako je pitanje može li bivši vojni časnik Jair Bolsonaro realizirati obećanja o ekonomskom preokretu s obzirom na nimalo pomirljivu osobnost. Jair Bolsonaro obećao je u nedjelju Brazilcima da će njegova vlada “štititi ustav, demokraciju i slobodu”, u govoru prenošenom na televiziji nakon proglašenja njegove pobjede na predsjedničkim izborima.

Strah od čvrste ruke

“To nije ni obećanje jedne stranke, niti su to prazne riječi jednog čovjeka, to je prisega pred Bogom”, kazao je Bolsonaro. Time je želio odgovoriti svojim protivnicima koji smatraju da će taj desničar pokušati vladati čvrstom rukom, nakon što se otvoreno divio brutalnoj vojnoj hunti koja je trajala od 1964. do 1985. godine. Mnogi Brazilci strahuju da bi Bolsonaro kao predsjednik mogao ograničavati ljudska prava, građanske slobode i slobodu govora. Službeni rezultati kažu da je taj političar dobio 55,13 posto glasova, a njegov ljevičarski suparnik Fernando Haddad 44,87 posto.

Bolsonarovom brzom rastu popularnosti pomogao je pad ljevičarske Radničke stranke (PT) koja je vladala Brazilom 13 od zadnjih 15 godina i koja je zbačena prije dvije godine u vrijeme snažne recesije i jednog od najvećih korupcijskih skandala na svijetu. Istraga naziva “Autopraonica”, započeta 2014., dovela je do progona velikog broja istaknutih poslovnih ljudi i političara, uključujući bivšeg predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu i bivšu predsjednicu Dilmu Rousseff, oboje iz redova PT-a. “Sve velike brazilske političke stranke i većina političkih čelnika bili su upleteni u korupciju… A to je pogodovalo potrazi za alternativom”, rekao je Mauricio Santoro, politolog Sveučilišta Rio de Janeira. “Poput Trumpa u SAD-u, Bolsonaro je kandidat koji je obećao da će u Brazilu provesti najveće i najdalekosežnije promjene”, rekao je Peter Hakim iz američkog think tanka Interamerički dijalog.

Kada je riječ o gospodarstvu, Bolsonarova predizborna obećanja sugeriraju radikalan zaokret. Obećao je privatizaciju cijelog niza javnih kompanija, uključujući dijelove naftne kompanije Petrobras i elektroprivrede Eletrobras. Međutim, dubina privatizacije još nije jasna s obzirom na razilaženja u mišljenju između Bolsonarova glavnog ekonomskog savjetnika Paula Guedesa i umirovljenih generala koji su poduprli njegovu kandidaturu. Nejasnoća ima i oko reforme skupog brazilskog mirovinskog sustava koja bi – uz rezanje broja ministarstava – trebala pomoći u smanjivanju proračunskog deficita. Manjak je sa tri posto iz 2013. skočio na lanjskih osam posto BDP-a. Predložio je i poreznu reformu, poput uvođenja “flat” poreza i smanjivanja opterećenja na plaće. No, posebno je znakovit najavljeni zaokret u vanjskoj politici gdje Bolsonarove ideje najviše koreliraju s Trumpovim potezima.

Predatori iz Pekinga

Naime, Bolsonaro je Kinu – vodećeg trgovinskog partnera sa 75 milijardi dolara vrijednom razmjenom – označio kao predatora koji želi zavladati važnim ekonomskim područjima. Stoga je najavio da će blokirati kineske kompanije u preuzimanju brazilskih konkurenata u energetskom i infrastrukturnom sektoru. Uz obnovu veza s Washingtonom, Bolsonaro je najavio smanjivanje uloge u trgovinskom bloku Mercosur i preferiranje bilateralnih trgovinskih sporazuma.

Financijskoj zajednici Bolsonaro se sviđa. Dok su najvažniji globalni burzovni indeksi u listopadu pali 10 posto, indeks brazilskih dionica Bovespa bilježi rast od osam posto. Međutim, analitičari poput Daniela Osorija, predsjednika Andean Capital Managementa, upozoravaju kako rast cijena dionica i povećano povjerenje investitora u Brazil ne odražava povjerenje u Bolsonara, već olakšanje što PT neće opet vladati osmim gospodarstvom svijeta.

Osorio smatra kako je ključno pitanje što će se dogoditi kada Bolsonaro preuzme dužnost s obzirom da je već polarizirao brazilsko društvo.”Ima li takva osoba sposobnost ujedinjenja društva i provođenja važnih reformi? Ne mislim da on ima pomirljiv karakter i vještine da se uhvati ukoštac s tim problemima”, kaže Osorio.