Oduvijek se vidjela u poduzetničkim vodama, a za studij ekonomije smatra, da osim teorijskih znanja pruža i istovremenu mogućnost specijalizacije baziranu na osobnim preferencijama. Odlikašica I. Gimnazije iz Splita, unatoč uvriježenom mišljenju da ekonomiju upisuju ljudi koji ne znaju u kojem smjeru usmjeriti karijeru, odlučila se upravo za ovaj studij i nije požalila.

"Osim akademskog obrazovanja smatram da su primijenjena znanja vrlo važna te sam neizmjerno zahvalna što sam primjerice kao student EFST-a pod stručnim vodstvom i mentorstvom profesorice Ivane Bilić imala prilike sudjelovati na 1. Brown Forumu održanom u Dubrovniku, 2011 godine. Osim samog sudjelovanja, koje mi je ostalo u posebnom sjećanju kao vrlo inspirativno, veliko zadovoljstvo je bilo primiti i nagradu za najbolji prezentirani projekt", svoju priču započinje Matea Jerić iz Splita.

Da je ekonomija bila pravi izbor dokazala je još na fakultetu, a danas je i vlasnica turističke agencije. Ne krije da ju je turizam kao industrija oduvijek zanimao, a kao glavne prednosti rada u turizmu vidi mogućnost razvijanja stranih jezika, komunikacijskih vještina i upoznavanje različitih kultura. U hotelijerstvu je počela raditi još tijekom srednje škole, a potrebe tržišta studiranjem ekonomije postale su joj još jasnije. "Prvi samostalni poduzetnički pothvat je bio u mojoj 22. godini, osnivanjem DMC turističke agencije koja uspješno posluje na području Hrvatske i susjednih zemalja te ima urede u Londonu, Zagrebu, Dubrovniku i Splitu", dodaje Matea Jerić.

Među svjetskom elitom
Zanimanje za turizam sustavno je raslo, a kako je u jednom periodu svog života, s obzirom na to da je iznimno rano i krenula, imala radnog iskustva u nekoliko sektora, uključujući domaćinstvo, prodaju, hranu i piće i druge sustave potrebne za uspješno funkcioniranje, novi korak bio je samo pitanje vremena. Njeno zalaganje je prepoznato, a danas uspješno vodi i tri hotela koji zapošljavaju oko 150 djelatnika. Pod njenom voditeljskom palicom poslovanje, s kapacitetom od 400 kreveta, ostvarilo je rast od 15% posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako se mnogi pitaju kako je u svojih 29 godina stigla sve ovo, ona se ne libi postavljati si nove ciljeve. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Splitu, Matea je dobila priliku kakva se ne propušta – između gotovo 600 prijavljenih kandidata iz 32 zemlje, upravo ova mlada Splićanka dobila je stipendiju i čast postati polaznicom Studija poslovnog upravljanja, ni manje ni više, nego na Oxfordu. San svakog mladog čovjeka, reklo bi se, a kada Financial Times ovaj studij proglasi drugi najboljim takve vrste na svijetu, zadovoljstvo je još veće.

"U protekle nepune dvije godine sam imala prilike upoznati svjetsku akademsku elitu, slušati i razmjenjivati ideje i iskustva s liderima iz najnaprednijih realnih sektora današnjice, učiti iz primjera svojih kolega koji su velikom većinom izvršni direktori ili senior menadžeri u vodećim svjetskim kompanija, posjetiti trenutno najpropulzivnije svjetske poslovne centre kao što su npr. Palo Alto u Kaliforniji te imati prilike proučavati neka od najvećih tržišta u usponu poput Kine i Indije.

Bez obzira na vrlo intenzivan tempo, kontinuirana putovanja, paralelan rad u vlastitoj organizaciji i svakodnevno učenje svakako mogu reći da se svaka uložena minuta vremena višestruko isplatila", prisjeća se Matea Jerić ovog nezaboravnog iskustva, a iako je dokazala da je svijet za nju pun prilika, odlučila se vratiti u Hrvatsku. Napominje kako je u inozemstvu doživjela kvalitetu života koja je u omjeru uloženog i dobivenog znatno niža kod nas, a stvarna fizička sigurnost, klimatski uvjeti i još uvijek besplatno obrazovanje glavni su razlozi zašto je svoju karijeru odlučila nastaviti upravo u Hrvatskoj. 

Profesionalni razvoj u Hrvatskoj
Iako najmlađa u generaciji, to ju nije zaustavilo da bude i najuspješnija, a upravo ova mlada ekonomistica iz Hrvatske je na Oxfordu osvojila dekanovu nagradu za najbolji istraživački rad.

"Bila sam ugodno iznenađena na dodijeljenoj dekanovoj nagradi za najbolji projekt. Naime, radi se o projektu koji istražuje budućnosti i perspektivu strukture zaposlenja u revizorskom sektoru. Tijekom istraživanja bazirala sam se na tehnološke faktore koji utječu na promjene u industriji i napravila prijedloge razina kognitivnih procesa koji se mogu automatizirati uz korištenje big data i blockchain tehnologije", rekla je Matea ne skrivajući oduševljenje, a kao glavne razlike studiranje na EFST-u i Oxfordu navodi količinu praktične primjene, a kaže kako je najviše naučila upravo kroz iskustva kolega koji rade u različitim industrijama i ekonomskim okruženjima.

"Dubokog sam uvjerenja da se promjene u bilo kojem sistemu ne mogu odviti preko noći i potrebno je jako puno strpljenja i rada da bi rezultati bili vidljivi. No svakako bih voljela svjedočiti što većem broju mladih stručnjaka koji imaju tendenciju profesionalno se razvijati u Hrvatskoj, a povratku onih koji su svoja znanja i stručnost stekli u inozemstvu", zaključuje Matea Jerić.