Za prosječno hrvatsko kućanstvo prošla je godina u odnosu na prethodnu dohodovno bila jača za 6000 kuna.

Prema državnim statističarima, dohodak kućanstava u prosjeku je iznosio 92.334 kune. S obzirom na kretanja na tržištu rada (zaposlenosti, plaća) najnovija objava o dohocima kućanstava zapravo ne čudi. Jučer pak objavljeni novi podaci Hrvatske narodne banke o financijskim računima pojedinih sektora u Hrvatskoj također sugeriraju daljnje poboljšanje skora financijske imovine i obveza u sektoru kućanstava.

Pozitivna razlika između njihove financijske imovine i financijskih obveza u proteklih se godinu dana (točnije od sredine prošle do sredine ove godine) povećala za 15 milijardi. Danas tako financijska imovina građana u depozitima, vlasničkom kapitalu, mirovinskoj štednji i drugim klasama premašuje financijske obveze (a one su kod stanovništva uglavnom u kreditima) za 318 milijardi kuna. 

Podebljanju pozitivnog skora za 15 milijardi kuna najveći je bio doprinos imovinske kategorije valuta i depozita, koja je u om razdoblju nabujala sa 122 na 131,8 milijardi. Usto, tu je i daljnji rast mirovinske štednje odnosno osiguranja, gdje povećanje iznosi oko 8,5 milijardi, na 116 milijardi kuna. Vrijednost imovine u vlasničkom kapitalu (dionice, udjeli u d.o.o.-ima) porasla im je za 1,6 milijardi, na 86,3 mlrd..

U isto vrijeme, kreditne su obveze kućanstava porasle za ukupno 4,7 milijardi kuna.  Iako HNB-ova statistika financijskih računa pokazuje da je i u sektoru poduzeća u proteklih godinu dana zabilježeno poboljšanje stanja financijske imovine i obveza, to u korporativnom sektoru znači i dalje uvjerljivu prevlast obveza. Financijska imovina tog sektora je sa 600 milijardi kuna sredinom prošle godine porasla za više od 10 milijardi kuna, dok su istodobno obveze porasle za manje od tri milijarde, ali su time premašile 1042 milijarde.

Imovina tih tzv. nefinancijskih poduzeća u valuti i depozitima porasla je 3,4 milijarde (na nepunih 65), ona u (potraživanjima po) kreditima povećana je za gotovo devet milijardi (na 111), a u vlasničkom kapitalu sa 175,6 na 177 milijardi. U isto vrijeme, obveze korporativnog sektora po kreditima porasle su za nešto manje od 10 milijardi kuna, na 334,7, ali su one po osnovi vlasničkog kapitala smanjene za više od četiri milijarde.