Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica potonule više od 1 posto jer su ulagači, osim zbog trgovinskih napetosti i rasta kamata u SAD-u, zabrinuti zbog tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije, ali i Europske komisije i Italije.

Dow Jones skliznuo je 327 bodova ili 1,30 posto, na 25.379 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,40 posto, na 2.768 bodova, a Nasdaq indeks 2,14 posto, na 7.485 bodova.

Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa najviše su jučer pale, više od 2 posto, cijene dionica u tehnološkom i potrošačkom sektoru, a samo su komunalni i nekretninski, koji se smatraju defanzivnima, izbjegli gubitke.

„Razlog su tome uobičajeni sumnjivci – trgovinski rat između SAD-a i Kine te rast kamata Feda”, kaže Brendan Erne, direktor u tvrtki Personal Capital.

Dan prije objavljen je zapisnik sa sjednice Feda u rujnu, koji je pokazao da su čelnici američke središnje banke suglasni po pitanju daljnjeg postupnog povećanja ključnih kamatnih stopa.

U rujnu je Fed povećao te stope po treći put ove godine za 0,25 postotnih bodova i signalizirao da se može očekivati daljnje povećanje kamata u prosincu.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

Mogućnost agresivnog povećanja kamata Feda dodatno unosi nesigurnost na ionako nesigurno tržište zbog zabrinutosti ulagača u vezi trgovinskog rata između SAD-a i Kine te usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.

Dodatno su toj nesigurnosti jučer pridonijele tenzije između SAD-a i Saudijske Arabije zbog nestanka saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.

Sumnja se da je taj kritičar saudijske vlasti ubijen, a ako se dokaže da su saudijske vlasti umiješane u to, Washington bi mogao nametnuti sankcije Saudijskoj Arabiji, što bi moglo izazvati pad izvoza nafte iz te zemlje i rast cijena energenata.

Uz to, Europska komisija jučer je upozorila Italiju kako njezini planovi o povećanju proračunskog deficita u idućim godinama predstavljaju "nezapamćeno" kršenje propise eurozone po pitanju proračuna.

Talijanska vlada planira proračunski deficit u idućoj godini od 2,4 posto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 posto, no prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 posto BDP-a.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,39 posto, na 7.026 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,07 posto, na 11.589 bodova, a pariški CAC 0,55 posto, na 5.116 bodova.