U Hrvatskoj je svaki dan na bolovanju gotovo 50.000 zaposlenih. Najčešći uzrok odlaska na bolovanje su bolovi u leđima, ramenima i zglobovima, slijede prijelomi i ozljede na radu, a na trećem su mjestu opekline i trovanja, piše tportal.

Prava i obveze radnika u slučaju privremene nesposobnosti za rad uređeni su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o radu. Ako se razbolite, dužni ste što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti liječničku potvrdu o nesposobnosti za rad i očekivanom trajanju izostanka s posla.

Osim u slučaju bolesti, pravo na bolovanje imate i u slučaju njege oboljelog djeteta ili supružnika, pratnje bolesne osobe na liječenje i medicinski potrebne izolacije.

Kako se određuje naknada plaće?

Tijekom bolovanja imate pravo na naknadu plaće, a visina naknade ovisi o uzroku nesposobnosti za rad. U većini slučajeva tijekom bolovanja isplaćuje se umanjena plaća u iznosu minimalno 70 posto osnovice, koja se utvrđuje na temelju prosječne neto plaće u razdoblju od šest mjeseci prije bolovanja. Ako ste na bolovanju više od šest mjeseci, naknada plaće penje se na minimalno 80 posto od osnovice za naknadu, a nakon isteka 18 mjeseci privremene nesposobnosti po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, naknada se umanjuje za 50 posto, piše tportal.

Iznimno, naknada za bolovanje iznosi 100 posto osnovice (puna plaća) ako je bolest posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, u slučaju njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, zbog transplantacije živog tkiva i organa, ozljede zadobivene na radu ili profesionalne bolesti, medicinske izolacije te komplikacija tijekom trudnoće.

Više o temi pročitajte ovdje.