Jedan od glavnih ciljeva porezne reforme je učiniti porezni sustav prohodnijim, predvidivim i dosljednim, a sam porezni sustav bez gospodarskog rasta ne može osigurati rast standarda, kazao je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo", koja je u organizaciji Večernjeg lista održana jučer u prostoru tvrtke Podravka u Koprivnici.

Niski porezi na bogatstvo 
"Kamo sreće da poreznim izmjenama i sustavom te porezima možemo riješiti sve probleme našeg gospodarstva. Nažalost, svi znamo da to nije slučaj. Ali ne treba bježati od važnosti uloge poreznog sustava. Glavni je dio priče veza prema gospodarstvu, a ne punjenje proračuna", kazao je Marić. Ponovio je da se porezno rasterećenje građana i gospodarstva radi već niz godina te da će njegovi ukupni efekti iznositi 6,3 milijarde kuna.

"Još 2016. kazao sam kako moramo učiniti iskorake da bi sustav postao prohodniji. Na temelju toga krenuli smo u izmjene poreznih propisa. Prvi korak donio je 16 zakona i više od 30 podzakonskih akata. Drugi je bio nastavak već izglasanih zakona i sada smo na trećem krugu poreznog rasterećenja u sklopu porezne reforme. To bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2019.", naglasio je Marić. Ministar je bio decidiran da ne prihvaća konstataciju da Hrvatska ima najveće porezno opterećenje u EU.

"U pravilu najviše oporezujemo rad. Bogatstvo se zapravo jako malo oporezuje. Nije bilo davno kad su se porezi uvodili i dizali. Sada sam jako zadovoljan što možemo danas razgovarati o tome da treću godinu imamo porezno rasterećenje tijekom provođenja porezne reforme. Nije bilo lako u 2016., u prvoj godini mandata, s prijedlogom poreznog rasterećenja od 2,3 milijarde kuna. MMF, Svjetska banka, Europska komisija i investitori, svi su gledali iz perspektive "vi ste imali dug koji je u četiri godine narastao 70 milijardi, dosegnuo je 290 milijardi kuna i 85 posto BDP-a, i vi sada kao prvu mjeru predlažete smanjenje poreza".

Na to sam odgovorio prezentiravši cijeli paket reformi te da ćemo prostor koji stvorimo pretočiti u porezno rasterećenje. A porezno rasterećenje u trećem krugu trebalo bi iznositi 2,7 milijardi kuna", najavio je ministar financija.

Sretan radnik
Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, naglasio je kako trebamo Hrvatsku koja će biti demografski prosperitetna, okrenuta izvozu i globalno konkurentna.

"Ono što nas sve zajedno zaokuplja posljednjih godinu dana jest demografija i gospodarski rast. Spomenut ću da smo sa sindikatima dogovorili da će Podravka sljedeću godinu dana izdvojiti 30 milijuna kuna za poboljšanje standarda zaposlenika. A ključ razvoja hrvatskog gospodarstva je sretan radnik, s dobrom perspektivom i da ne razmišlja o tome kako će otići u inozemstvo" kazao je Pucar.

Davor Doko, glavni financijaš Podravke, kazao je da bi u slučaju niže stope poreza na dohodak, 14 umjesto 24 posto, njihovi radnici imali prosječno 300 kuna veće plaće.

Regulativa i obrazovanje

Loši kolektivni ugovori 
Imamo loš Zakon o radu i loše školstvo, a iako su navedene mjere dobrodošle, one nisu dovoljne. Sve to utječe na sustav upravljanja radom. Ako nemamo regulirane kolektivne ugovore, nema ni Hrvatske kakvu želimo, a tome bi Vlada trebala posvetiti veliku pažnju, rečeno je na panelu koji se održao uz konferenciju u Koprivnici. Upozoreno je da mora postojati značajna razlika između minimalne i osnovne plaće. Kao primjer je navedena Njemačka u kojoj je minimalna satnica 9 eura, a u građevini je gotovo 15 eura.