Fakultet ekonomije i turizma Mijo Mirković, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, hrvatski je partner u međunarodnom znanstvenom projektu znanstveno-tehnološke suradnje sa Slovenijom – "Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj i Sloveniji – analiza podataka.

Voditeljica našega hrvatskog tima je prof. dr. Violeta Šugar, inače šefica Katedre za organizaciju, poduzetništvo i pravo na pulskom fakultetu, s kojom razgovaramo o poduzetništvu u nas i susjednoj zemlji, jer je i jedan od ciljeva projekta istražiti te posebnosti. Budući da je projekt u početnoj fazi, tek će se nakon provedenog sveobuhvatnog istraživanja moći odgovoriti u čemu se, npr. naši poduzetnici mogu ugledati na slovenske kolege, jesu li poticaji "poticajni" za poslovanje malih i srednjih poduzetnika i kako se na njih u Sloveniji odrazilo uvođenje eura, koje jednog dana čeka i naše gospodarstvo. No, prof. Šugar o svemu drugome nije štedjela dati nam iscrpna objašnjenja.

Voditeljica ste hrvatskog tima u međunarodnom projektu Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj i Sloveniji – analiza podataka. Odakle inicijativa za projekt?
Ovaj je projekt nastavak dugogodišnje suradnje s kolegama iz Slovenije, posebno s dr. sc. Sergejem Gričarom s Fakulteta za ekonomiju i informatiku, Sveučilišta u Novome Mestu i prof. dr. sc Štefana Bojneca s Fakulteta za management, Sveučilišta u Kopru. Kolega Gričar i ja dijelimo znanstveno-istraživački interes u području ekonomike poduzetništva, inovacija i upravljanja kvalitetom, suautori smo nekoliko znanstvenih radova, on je u više navrata bio gost predavač na mojim kolegijima, a uskoro ću ja uzvratiti i održati nastavu njegovim studentima u Novome Mestu. Profesor Bojnec, ugledni znanstvenik golemoga znanstvenog opusa, aktivno je sudjelovao u bilateralnim istraživačkim projektima i znanstvenim konferencijama u organizaciji Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković (FET), najveće i najstarije sastavnice Sveučilišta Jurja Dobrile, a članovi našega projektnoga tima sudjelovali su u znanstveno-istraživačkim projektima i konferencijama u organizaciji Fakulteta za management u Kopru. Ideja o projektu rezultat je Sergejevog i moga brainstorminga u jednome pulskom kafiću, nije nam drugo trebalo da se suglasimo oko ključnih elemenata, ali nismo uspjeli odmah. Prva nam prijava 2016. godine nije prošla, ali nismo odustali, sljedeće smo godine ponovo aplicirali na natječaje koje raspisuju ministarstva znanosti u Hrvatskoj i Sloveniji. Rezultat smo čekali nešto duže, ali eto isplatilo se. 

Aktivnosti projekta započele su u travnju ove godine, a završit će u travnju 2020. godine. Što je dosad učinjeno?
Dva smo znanstvena rada, izrađena u suautorstvu članova obaju timova, hrvatskoga i slovenskoga, predstavili na 9. međunarodnoj konferenciji "The State of Capitalism and the State of Political Economy", jednoj od najvećih ovogodišnjih konferencija u Hrvatskoj i okruženju, kojoj je domaćin bio FET od 12. do 14. rujna. Redovito komuniciramo, zahvaljujući modernim tehnologijama udaljenost nije prepreka, pa za sastanke i dogovore nije potrebno putovati, premda smo održali i nekoliko sastanaka uživo. 

Tko od hrvatskih kolega još sudjeluje u Vašem timu?
To su moje cijenjene kolegice s FET-a, redovita profesorica Ines Kersan Škabić, nositeljica više kolegija iz područja međunarodne ekonomije i europskih integracija, izvanredna profesorica Kristina Afrić Rakitovac, koja se u znanstvenom istraživanju, nastavi i stručnome radu bavi održivim razvojem i gospodarstvom Hrvatske i moja asistentica Roberta Kontošić Pamić, koja će uskoro braniti svoju doktorsku disertaciju iz područja ekonomike poduzetništva, točnije poduzetničke infrastrukture.

Jedan od zadataka jest istražiti kako članstvo u Eu utječe na malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj i Sloveniji. Što možete reći u tom pogledu za slučaj Hrvatske?
Istraživanje se provodi u Hrvatskoj i Sloveniji, zemljama proizašlim iz zajedničkog ekonomskog i političkog prostora, pa očekujemo da će i naša komparativna analiza donijeti zanimljive rezultate. Slovenija je postala članicom Europske unije (EU) 2004., a Hrvatska 2013. godine. Istražit ćemo prednosti i nedostatke ulaska u EU posebno na području faktora koji utječu na malo i srednje poduzetništvo (MSP) u obje zemlje. Analizirat ćemo utjecaj članstva u EU i u Europskoj monetarnoj uniji (EMU), odnosno zajedničke valute eura u Sloveniji od 2007.

Znanstveni projekt trebao bi polučiti rezultate koji bi bili korisni i gospodarstvu. 'Slušaju' li hrvatski poduzetnici vas znanstvenike, trebaju li više? 
Naš se projekt temelji na 3Helix modelu suradnje sveučilišta, gospodarstva i javnoga sektora, što znači da rezultate ovoga projekta namjeravamo primijeniti putem suradnje naših studenata s poduzetnicima u Hrvatskoj i Sloveniji. Već imamo dobra iskustva, kolege u Sloveniji i mi na FET-u kada je riječ o suradnji s poduzetnicima, kroz izradu različitih projekata, elaborata, poslovnih planova i gostujućih predavanja. FET je sklopio niz ugovora s poduzećima, u kojima će naši studenti moći odraditi praksu, primijeniti stečena znanja i kvalitetnije se pripremiti za svijet rada. Osobno imam dobra iskustva u suradnji na znanstvenim i stručnim projektima s inovatorima i poduzetnicima, neki su rezultirali objavom znanstvenih radova. Svakako prostora za suradnju znanosti i prakse još ima i treba na tome raditi.

Studentima predajete kolegije vezane uz poduzetništvo. Kakav je njihov stav što misle da je važno za gospodarski uspjeh danas u Hrvatskoj?
Studenti su ogledalo društva, njihovi su stavovi i ponašanje rezultat svega onoga što vide i upijaju iz okruženja, a ono je globalizirano. Premda se generacije razlikuju, a posebno su vidljive razlike između studenata na preddiplomskoj i onih na diplomskoj razini, svi oni pokazuju mladosti imanentan optimizam i pomalo romantična razmišljanja o svojoj budućnosti, pomiješana s pesimizmom, kojim su okruženi posredstvom "crnih" vijesti plasiranih putem različitih medija. Što se tiče poduzetništva, očekivano većina nije sklona upuštanju u poduzetničke pothvate, nego bi radije najprije "neki stalan posao i plaću", stekli bi iskustvo pa bi se tek onda, možda i rijetki priznaju, upustili u realizaciju neke svoje ideje. Ipak, ima i onih hrabrih, sklonih prihvatiti rizik i iskoristiti priliku koju im nudi naš Studentski poduzetnički inkubator (SPIN), gdje mogu besplatno, uz mentorstvo razvijati svoju ideju, izraditi poslovni plan i osnovati poduzeće. U proteklih pet godina osnovana su četiri studentska poduzeća u okviru SPIN-a, poziv je stalno otvoren, posve opremljeni uredi na raspolaganju su svim studentima Sveučilišta Jurja Dobrile.

A kako vi gledate na aktualno stanje domaćeg poduzetništva? Gdje šteka, gdje ide dobro?
Ovdje mogu citirati rezultate najvećega svjetskog istraživanja poduzetništva, Global Entrepreneurship Monitora (GEM), u kojemu Hrvatska sudjeluje od 2002. godine, prema kojima se kronično ponavlja nizak motivacijski indeks i mali broj "odraslih" poduzeća, onih starijih od 42 mjeseca, negativan utjecaj politike, niska razina suradnje poslovnog i istraživačkog sektora, obrazovanje za poduzetništvo nije dovoljno ugrađeno u sve obrazovne kurikulume, odnosno kao što voditeljica GEM istraživanja za Hrvatsku profesorica Slavica Singer iz godine u godinu ponavlja, Hrvatska je nepoduzetnička zemlja. Važnost poduzetničkih kompetencija ističe niz dokumenata EU, a i mi smo se na FET-u strateški usmjerili poticanju inovativnosti i poduzetničke kulture. Poduzetničke kompetencije ne odnose se samo na realizaciju ideje i pokretanje poduzetničkoga pothvata, nego na životni stil i kulturu "može se", za razliku od straha od neuspjeha i odustajanja na prvoj prepreci. Na OECD-ovoj ministarskoj konferenciji, održanoj u veljači ove godine, posvećenoj malim i srednje velikim poduzećima (MSP), još je jednom naglašena važnost i vrijednost MSP-a i poduzetničkih vještina, koje kombiniraju kreativnost, inicijativu, rješavanje problema, uočavanje prilika, osobni razvoj, timski rad, etiku i društvenu odgovornost, sposobnost upravljanja resursima, snalaženje u uvjetima nesigurnosti i rizika, te financijska i tehnološka znanja. Te kompetencije omogućuju poduzetnicima i njihovim zaposlenicima da anticipiraju i na vrijeme reagiraju na promjene u okruženju, pa tako i različite krize. One se mogu razvijati kroz sustav obrazovanja, usmjerenog promoviranju poduzetničke kulture i ponašanja, u cijeloj vertikali, od osnovne škole do visokog obrazovanja.

Ovaj je projekt plod suradnje Vašeg fakulteta s Fakultetom za managamenet, Univerze na Primorskem u Kopru. Što jedni od drugih možete naučiti?
U ovome bilateralnom projektu cilj je nastaviti suradnju i zajedničkom istraživačkim naporima ujediniti znanje, te snažnije povezati akademsku zajednicu i gospodarstvo. Profesor Štefan Bojnec s koparskog Fakulteta za management (FM) aktivno je sudjelovao u bilateralnim istraživačkim projektima i znanstvenim konferencijama u organizaciji FET-a, a članovi našeg istraživačkog tima sudjeluju u znanstvenoistraživačkim projektima i konferencijama u organizaciji FM. Suradnja se dokazala i zajedničkom organizacijom međunarodne znanstvene konferencije MIC, koju su FM i FET organizirali 2016. godine u Puli. Kolega Sergej Gričar i ja želimo nastaviti suradnju započetu na poslijediplomskome studiju i objediniti znanje i iskustvo na području ekonomije, poduzetništva, inovacija i upravljanja kvalitetom. 

Govorili smo o hrvatskom poduzetništvu, a kakva je budućnost onoga lokalnog, u Istri? Nije sve očito u turizmu, jer sve je manje u velikim tvrtkama kakva je Uljanik.
Prema godišnjim financijskim izvješćima za 2016. godinu, najznačajnije gospodarske djelatnosti u Istarskoj županiji bile su prerađivačka industrija, turizam i trgovina s gotovo 70% ukupnih prihoda. U najvećem istarskom gradu industrija nestaje. Industrijska zona u Puli pretvorena je u trgovačku. Tužna je situacija s Uljanikom, ali moram priznati ne i neočekivana. Problemi u pulskome brodogradilištu traju godinama, čak desetljećima. Što se tiče poduzetnika u Istri, kao i onih u ostatku Hrvatske, njihova budućnost ovisit će o promjenama uvjeta poslovanja, o kojima svjedoči niz pokazatelja, poput već spomenutoga GEM istraživanja ili Doing Business Svjetske banke ili različitih ljestvica konkurentnosti. Mogu zaključiti kako mi u Hrvatskoj znamo dijagnozu stanja gospodarstva, poznate su nam i moguće metode liječenja, ali u provedbi "zapinjemo" i kasnimo, pa ne možemo ni očekivati zadovoljavajuće rezultate.