Prije nekoliko dana puštena su u rad prva dva nextbike sustava u Sloveniji, u Celju i Laškom, čime je Slovenija postala treća nextbike zemlja u regiji. Kako su tekle ‘pripreme’ u Sloveniji i kako se tamo gleda na sustave sustava javnih bicikla, posebice u pogledu integracije s ostalim načinima javnog prijevoza, upitali smo Krešimira Dvorskog, direktora Sustava javnih bicikala.

Od Venecije do Celja

“Slovenija je uoči Europskog tjedna mobilnosti postala 27. država s nextbike sustavima javnih bicikala tako da danas naša tvrtka u suradnji s partnerima upravlja sustavima u 17 gradova u Hrvatskoj, tri u BiH i dva u Sloveniji. Nakon puno pokušaja u proteklih nekoliko godina, prvi nextbike projekti u Sloveniji postali su Celje koje je svečano pušteno u rad 13. rujna i Laško koje je krenulo 17. rujna. Sustavi u Celju i Laškom, nakon kojih slijedi još šest manjih općina, sastojat će se od ukupno 42 stanice i 200 bicikala od kojih trećinu flote čine električni bicikli.

Time Slovenija prednjači jer aglomeracija ovih osam općina čini najveći nextbike projekt ikada viđen u našoj regiji”, ističe Dvorski i napominje kako će u Sloveniji nextbike raditi pod imenom Nomago Bikes s obzirom na to da je sklopljen strateški ugovor s tvrtkom Nomago d.o.o kao vodećim autobusnim prijevoznikom u Sloveniji.

Nomago ima za cilj integraciju autobusnog prijevoza s javnim biciklima kao predvodnici takvog trenda koji s obzirom na veliki interes korisnika očekuje svijetla budućnost. Nomago putnike vozi od zračne luke kod Venecije autobusom do Celja gdje putnici s manje prtljage sjedaju na javne bicikle. Dvorski nadodaje da je to samo jedan od primjera integriranog javnog prijevoza te da je Slovenija je već odavno zrelo tržište za ovakve projekte, no tek nedavno su krenuli sa subvencijama od strane Ministarstva prometa i pravi bike-sharing boom tek slijedi. “Što se tiče daljnje ekspanzije u regiji, od 3. do 5. listopada predstavit ćemo se i na Eco Fair sajmu u Beogradu.

Podbačaj velikih gradova

Sudeći prema potražni koju bilježimo i nedavno sklopljenim ugovorima, do sredine sljedeće godine više od 30 gradova i općina u regiji uživat će sve benefite koji se kriju iza slogana „sjedni i vozi“!”, kaže Dvorski kojeg smo upitali da nam opiše i kakva je situacija sa sustavima javnih biciklala u Hrvatskoj, posebice u najvećim gradovima.

“U tijeku su potpisi ugovora za implementaciju sustava javnih bicikala u tri nova grada u Hrvatskoj u kojima smo pobijedili na javnim natječajima i ne možemo se žaliti na manjak potražnje. Ono što bi moglo biti daleko bolje je spremnost najvećih gradova na investiranje u ovakve održive oblike mobilnosti. Vidimo napredak jer su neki već raspisali ili kreću s objavom natječaja koje subvencionira Ministarstvo turizma dok neki još čekaju.

Zato mi kontinuirano, a naročito tijekom svakog Europskog tjedna mobilnosti, organiziramo promocije u centrima gradova u suradnji sa samim gradovima, biciklističkim udrugama, HŽ Putničkim prijevozom, Spin City ‘car sharingom’, Eko taxijem, Citybus Zadar i drugima. Cilj takvih promocija je informiranje građana o načinu korištenja javnih bicikala te njihovom praktičnom kombiniranju s vlakom, tramvajem, autobusima i taksijima”, kaže direktora Sustava javnih bicikala.

Ono što primjećuju mnogi građani i turisti i na što se žale je mali broj stanica s biciklima, posebice u gradu Zagrebu. Zbog čega nema novih stanica te koji se uvjeti moraju ispuniti da bi se otvorila nova, pojasnio nam je Dvorski.

“Istina je da je Zagrebu potrebna daleko veća mreža od postojećih 20 stanica, međutim za to se čeka studija koja je u planu realizacije u sljedećih nekoliko mjeseci. Bez dozvole nadležnih institucija nije moguće ni postavljati stanice s biciklima na javne površine.

Zagreb je krenuo kao pilot projekt i dobro je to što zbog toga što je u pet godina više od desetak tisuća građana i turista uživalo blagodati sustava javnih bicikala, a loše je to što danas nemamo dovoljno bicikala ni stanica koji bi zadovoljili potrebe svih građana. Da se to promijeni, potrebna je investicija iz gradskog proračuna ili iz EU fondova, a tu je i Fond za zaštitu okoliša te Ministarstvo turizma koji već nekoliko godina subvencioniraju jedinice lokalne samouprave pri nabavci javnih bicikala.

Slavlje u Zadru

Europski tjedan mobilnosti idealno je vrijeme za otvaranje ovakvih tema”, smatra Dvorski i nadodaje da su ove godine ‘tjedan’ započeli 15. rujna velikom biciklijadom od Velike Gorice do Zagreba s ciljem da osvijeste građane o potrebi povezivanja gradova održivim oblicima javnog prijevoza poput bicikala, tramvaja, autobusa koji koriste gorivo s manjom količinom štetnih supstanci za okoliš te hibridnih i električnih automobila.

Kako bi javnost prepoznala prednosti sustava javnih bicikala, do 23. rujna nextbike će svim korisnicima poklanjati 100 kuna popusta na godišnju pretplatu koja inače iznosi 200 kuna.

Dvorski napominje da će Zadar ove godine na vrlo zanimljiv način obilježiti Europski tjedan mobilnosti prezentacijama novih oblika mobilnosti s fokusom na električne bicikle, skutere, romobile i automobile.

Nextbike će 22. rujna od 09:30 do 13:30 sati građanima Zadra poklanjati probne vožnje, godišnju pretplatu u pola cijene, organizirati popularnu „Usporku“ ili natjecanje u najsporijoj vožnji te „Alku“ na biciklima. “Za razliku od prethodnih izdanja ovih zabavnih natjecanja, u Zadru će se ona po prvi puta upriličiti na atraktivnim zadarskim bedemima na Poluotoku gdje će se svi sudionici imati priliku osvojiti vrijedne nagrade. U Zadru nextbike ima dobru suradnju s Gradom Zadrom, Agencijom za razvoj zadarske županije ZADRA NOVA koja s Gradom Zadrom organizira Europski tjedan mobilnosti te sa Citybus Zadar koji u svojoj mobilnoj aplikaciji promovira vožnju autobusom i nextbike biciklima. Posebnu zahvalu za mogućnost korištenja javnih bicikala Zadrani duguju Raiffeisen banci, kao generalnom pokrovitelju održavanja sustava bez koje sustav u Zadru ne bi mogao uspješno funkcionirati.

Raiffeisen banka već treću godinu zaredom podržava nextbike, kao projekt od interesa za lokalnu zajednicu, koji istovremeno pazi na džepove građana, ali i na zaštitu okoliša”, zaključuje Dvorski.