Za dva tjedna Vlada bi trebala usuglasiti konačan prijedlog mirovinske reforme. Mirovine drugog stupa najveći su problem, piše Večernji list.

Slično kao i radnički minimalac, država godinama regulira i najniži iznos mirovine koja se isplaćuje neovisno o uplatama. Od prvog srpnja ove godine vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 63 kune, što nekome tko s minimalnih 15 godina staža i 65 godina života ode u mirovinu donosi 954 kune.

Analogno tome, radniku koji ove godine ode u starosnu mirovinu s 32 godine staža država jamči 2035 kuna mirovine. Dakako, konačna mirovina može biti i veća jer na visinu mirovine utječe i visina plaće tijekom radnog vijeka.

Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, navodi da bi svima koji su zarađivali manje od 75 posto prosječne plaće u državi – trenutačno manje od 4700 kuna – mirovine bile niže da ne postoji zajamčeni iznos mirovine.

Treba napomenuti da se vrijednost najniže mirovine primjenjuje samo na radnike koji odlaze u punu starosnu mirovinu, dok se prijevremenim umirovljenicima mirovina umanjuje do 20 posto. Invalidske se mirovine također određuju prema drugim pravilima.

Prema posljednjim poznatim podacima Državnog zavoda za statistiku, 38 posto zaposlenih u pravnim osobama ili 364 tisuće radnika zarađivalo je u ožujku 2017. manje od 4500 kuna neto. Toj brojci treba dodati i većinu od 230 tisuća zaposlenih u obrtu, slobodnim profesijama i poljoprivredi koji su uglavnom prijavljeni na minimalnu plaću. Sve u svemu, uz 250 tisuća povlaštenih umirovljenika, Hrvatska ima i gotovo 600.000 radničkih mirovina koje nisu u cijelosti pokrivene uplatama doprinosa.

Zahvaljujući takvoj solidarnosti mirovina osobe koja je cijeli radni vijek bila prijavljena na minimalnu plaću – trenutačno 2752 kuna neto, bit će ista kao i mirovina osobe koja zarađuje (i plaća doprinose) oko 4000 ili 4700 kuna neto.