U posljednje vrijeme dosta slušam o tome kako blockchain dolazi u Hrvatsku. Svi koji mi o tome govore prvenstveno misle na to da blockchain dolazi u državne tvrtke i javnu upravu. Blockchain je, naime, već odavno "došao u Hrvatsku". Lani nam se dogodio i Electrocoin, najbrže rastući hrvatski startup u 2017. godini, koji je razvio uslugu Bitcoin-mjenjacnica.hr.  Pojavio se i niz blockchain startupa.

Međutim, "ona Hrvatska" na koju se referiraju oni koji pričaju da blockchain dolazi u Hrvatsku nikako da prigrli tu tehnologiju. Možete reći kako to nije istina. Možete imati svoje vlastite argumente. Možete tvrditi da se "nešto ipak radi". Ali ako odete na stranicu Blockchain Partnershipa EU, koju su 10. travnja, znači sad već prije pet mjeseci, potpisale 23 države članice Unije, vidjet ćete da Hrvatske i dalje nema među potpisnicima.  U međuvremenu su svoj potpis 23. svibnja dale Grčka i 29. svibnja Rumunjska. Hrvatska nije, iako na stranici stoji da "Europska komisija ohrabruje ostale države članice EU i europskog gospodarskog prostora da se priključe blockchain partnerstvu".

Zaštita online privatnosti
Na stranicama se navodi i da je Europska komisija pokrenula EU Blockchain opservatorij i EU Blockchain forum. Preko njih je do sada investirala u blockchain inicijative država članica 80 milijuna eura ili 600 milijuna kuna. Do 2020. godine želi u blockchain inicijative država koje se priključe partnerstvu uložiti ukupno 300 milijuna eura ili 2,25 milijardi kuna. Drugim riječima, na raspolaganju je još 1,65 milijardi kuna.

No, "ona Hrvatska" u koju eto blockchain samo što nije došao, baš ta se Hrvatska vrlo odlučno odupire tom novcu. Jedna od blockchain inicijativa koje su dobile sredstva od EU naziva se DECODE i cilj joj je razviti tehnologije koje bi štitile privatnost online. Projekt koji traje od 2017. do 2019. godine povukao je 5 milijuna eura, koordinira se iz Španjolske, a provodi još u Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Europska komisija navodi da se sada u Amsterdamu i Barceloni provodi četvrti pilot projekt usmjeren na zaštitu privatnosti u području interneta stvari, otvorene demokracije i ekonomije dijeljenja.

Traže hrvatske stručnjake 
U Amsterdamu se tako pilotira tehnologija koja bi više štitila privatnost turističkih gostiju koji u grad dolaze u kratke posjete.  U Barceloni se pak pilotira projekt koji građanima omogućuju da sami mjere buku te skupljaju druge podatke pomoću senzore te zatim tako prikupljene podatke paketiraju i prodaju. Druga inicijativa koju Europska komisija s ponosom ističe kao dobar primjer korištenja blockchain tehnologije je My Health My Data (MHMD). 

Riječ je o inicijativi kojoj je cilj primijeniti blockchain tehnologiju za sigurnu pohranu i razmjenu medicinskih podataka o pacijentima. Nešto slično što se u Hrvatskoj radi u okviru inicijative eZdravstvo razvojem elektroničkog kartona i uvezivanjem svih podataka o pacijentima.  Projekt, koji traje od 2016. do 2019. godine, privukao je 3,46 milijuna eura, koordinira se iz Italije, a rješenja koja se unutar njega razvijaju pilotiraju se u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Rumunjskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. 

Cilj projekta je umanjiti zapanjujuću statistiku o 193 milijuna osobnih povijesti bolesti koji su se našli na crnom tržištu u 2015. godini, a kriminalcima su zanimljivi, jer na tržištu vrijede i do deset puta više od drugih vrsta ukradenih podataka.

Zašto nismo spremni?
Uspjesima i pozitivnim inicijativama na blockchainu hvali se ne samo administracija, poput Europske komisije, već i tržište kroz profit, transfere i potražnju za stručnjacima. Prije koji dan kripto-burza Binance objavila je da imala neto dobit na razini Nasdaqa.  Po prilici u isto vrijeme državni tajnik u uredu premijera Slovenije Tadej Slapnik objavio je da napušta tu funkciju jer je postao predsjedavajući savjetodavnog odbora Europskog Blockchain Huba i direktor za Sloveniju hrvatskog blockchain startupa Tolara.

I dok na globalnoj razini postaje sve teže pobrojati blockchain tvrtke s tržišnom vrijednosti većom od milijardu dolara, u Hrvatskoj tvrtke sve više traže blockchain stručnjake.  Zato se pet mjeseci od začetka Blockchain Partnershipa EU vrijedi zapitati zašto Hrvatska još uvijek nije među potpisnicama. Znamo odgovor koji je Hrvatska dala Europskoj komisiji u travnju – da mi na to još nismo spremni. Možda je vrijeme da se ta spremnost preispita. No, ne kroz priče već kroz dijela. Za početak jedan potpis.