Štednja države, inflacija i snažnija kuna tope javni dug

Autor: Poslovni dnevnik , 05. rujan 2018. u 22:01
Do 2021. udjel javnog duga trebao bi pasti na 65,4 posto/FOTOLIA

Analitičari RBA banke očekuju nastavak ‘razborite fiskalne politike’, odnosno ograničeni rast rashoda.

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju svibnja 278,9 milijardi kuna, gotovo isto kao i mjesec dana prije, dok je u odnosu na svibanj prošle godine pao za 1,5 posto ili 4,2 milijarde kuna, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

"Smanjenje javnog duga na godišnjoj razini posljedica je smanjenja unutarnje komponente, dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila blago povećanje", navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). Unutarnji dug opće države iznosio je na kraju svibnja 172,1 milijardu kuna, što je 3,2 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec.

Solidan suficit
Vanjska komponenta duga dosegnula je, pak, 106,8 milijardi kuna, što je 1,4 posto više nego godinu dana prije. "Smanjenju unutarnje komponente duga pridonijelo je smanjenje duga središnje države po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira te po osnovi kredita. S druge strane, povećanje vanjske komponente rezultat je povećanja po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.

 

74 posto

BDP-a trebao bi iznositi omjer hrvatskog javnog duga na kraju ove godine

Analitičari te banke očekuju nastavak "razborite fiskalne politike", odnosno ograničeni rast rashoda, snažniji rast prihoda proračuna i solidan primarni suficit. Zbog toga očekuju i daljnji pad javnog duga. "Povratak inflacije te snažnija kuna u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u", navode analitičari RBA. Smatraju i da niske kamatne stope i dalje otvaraju prostor za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga. "U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od još jedne uspješne turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna", navodi se u analizi. 

Zadržavanje rasta
Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga, zaključuju analitičari RBA.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, na kraju prvog tromjesečja udio javnog duga Hrvatske u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 76,2 posto, što je 6,4 postotna boda manje nego u istom lanjskom razdoblju. Vlada je, pak, nedavno prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, prema kojima bi udio javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto, a u 2021. na 65,4 posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close