Srbija je ostala bez svoje farmaceutske industrije, ali i bez novca u državnoj blagajni jer je pet svojih tvornica prodala strancima za samo 535 milijuna eura, što je gotovo četiri puta manje nego što su Hrvati dobili samo za Plivu, piše Blic.

Od tog iznosa 475 milijuna otpada na Hemofarma, dok je za ostale četiri kompanije: Zdravlje Leskovac, Zorka farm, Galeniku i Jugoremediju, u prvoj privatizaciji dobiven ukupno 51 milijun eura. Zaposlenih sada u tim kompanijama ima nešto više od 3000, a prije privatizacije u njima je radilo oko 8000 ljudi. Koji je razlog da su srpske tvornice prodane po daleko nižoj cijeni od onih u susjedstvu, iako su bile tehnološki i imovinski jače i pokrivale gotovo 70 posto tržišta bivše SFRJ, pita Blic. 

Strateška pogreška države
Zajedničko u preuzimanju srpskih farmeceutskih kompanija je to da u njihovoj privatizaciji ima mnogo sumnjivih, prije svega u državnom aparatu, tvrdi beogradski list, navodeći da su Hrvatska i Slovenija svoje tvornice, koje su imale mnogo manji udio na tržištu bivše Jugoslavije, prodale nekoliko puta skuplje. Slovenci su Lek prodali za 1,1 milijardu eura Novartisu, dok Krku nisu dali već su je dokapitalizirali i ona je danas europski farmaceutski div.

I Hrvati su znali bolje unovčiti svoju Plivu koju su prodali za 2,2 milijarde dolara američkoj kompaniji Barr, podsjeća Blic.  "Prodaja ovih tvornica je strateška pogreška države. Posebno što se više vodilo računa o stranim, čitaj osobnim interesima nekih ljudi, nego državnim. To kod Slovenaca nije bio slučaj, da bi zaštitili državne interese oni su uspjeli zatvoriti većinu ventila za korupciju. Kod nas su ostali otvoreni, pa zato i ne treba da čudi što u ovom segmentu ima mnogo elemenata korupcije", kaže Branko Pavlović, odvjetnik i bivši direktor Agencije za privatizaciju.

Najbolji primjer za to je Galenika, koju nisu uništile ni sankcije u devedesetima, ali jesu političari, i to iz redova SPS-a i DS-a, kojima je tvornica bila izborni plijen. Izvlačili su novac za potrebe stranaka, pa je za Galeniku država tražila samo jedan euro da bi je se riješila. Da je riječ o namjernom umanjivanju vrijednost srpskih tvornica lijekova, kako bi pojedinci zaradili, potvrđuju i procesi reprivatizacije, kada su novi strani vlasnici preprodavali tvornice i 200 puta skuplje, navodi Blic. Zdravlje Leskovac je promijenilo nekoliko vlasnika, a 2003. godina Islanđani su ga platili samo 3,5 milijuna eura, dok je novi vlasnik Teva 2016. dala više od 700 milijuna.

Uvoz lijekova raste 
Prema službenim podacima, izvoz srpske farmaceutske industrije povećan je nakon privatizacije, ali za Branka Pavlovića, to pokazuju da stranci u Srbiji uglavnom pakiraju svoje lijekove iz matičnih zemalja. "Uvoz lijekova raste, i to najvećim dijelom u asortimanu koji se ovdje proizvodi. To pokazuje da su kupili farmaceutsko tržište, ali i mogućnost da se njihovi lijekovi izvoze u Rusiju ili druge zemlje s kojima imamo povoljne aranžmane", kaže Pavlović. 

Je li proizvodnja veća?

Ukupan izvoz kao nekad samo Galenikin
Rasprodaju farmaceutske industrije vlast je opravdala povećanjem proizvodnje i izvoza. Podaci, naprotiv, pokazuju da je uvoz povećan više od dva puta od 2009. kada su osim Galenike sve tvornice bile privatizirane. Izvoz je 2017. iznosio 245 mil. eura, kao što 80-ih bio izvoz samo Galenike.