Kako bi odgovorila na vapaje gospodarstva koje zbog nedostatka radne snage trpi desetke milijardi eura gubitaka, njemačka vlada priprema novi, politički riskantan zakon o imigraciji.

Pošto čak ni bazen radne snage koji pruža Europska unija nije dovoljan za najveće europsko gospodarstvo, cilj je zakona privući kvalificiranu radnu snagu iz trećih država.

Već dovoljno velik problem
Prema službenim podacima, u Njemačkoj je trenutno otvoreno 1,2 milijuna radnih mjesta. Čak i ako se uzmu u obzir statističke neujednačenosti u pojedinim regijama te potencijal zapošljavanja dugoročno nezaposlenih, Ekonomski institut (IW) procjenjuje da se 440.000 otvorenih radnih mjesta ne može popuniti radnicima koji žive u Njemačkoj. Alexander Burstedde, analitičar tržišta rada u IW-u za Financial Times kaže kako gospodarstvo zbog nedostatka radnika godišnje gubi 30 milijardi eura.

A taj će iznos u budućnosti još više rasti. "Problem je već dovoljno velik. No, moramo se prisjetiti da generacija 'baby boomera' odlazi u mirovinu i to će otvoriti dodatnu rupu u tržištu rada", kaže Burstedde. Zdravstvo i industrija te male tvrtke i obrti najviše su zahvaćeni ovim problemom. Situacija je posebno teška na industrijskom jugu zemlje gdje stopa nezaposlenosti u nekim dijelovima iznosi svega dva posto.

Stoga je vlada predstavila nacrt zakona za koji se nada da će stupiti na snagu krajem godine, a koji uklanja najveću prepreku za poslodavce. Radi se o tome da njemačke tvrtke vrlo lako mogu iz inozemstva dovesti fakultetski obrazovanog stručnjaka, ali mnogo teže kvalificiranog radnika sa srednjoškolskim obrazovanjem. A upravo takav tip zaposlenika njemačka industrija najviše treba.

Osjetljivo političko pitanje
Prvi problem koji se tada pojavljuje jest da poslodavac mora dokazati da na njemačkom tržištu nema radnika koji mogu popuniti to radno mjesto. Drugi je problem što bez većih problema mogu zaposliti stranca samo ako je njegovo zanimanje na popisu deficitarnih. Prema prijedlogu zakona, oba ova ograničenja bit će ukinuta. To odražava činjenicu da nedostatak radne snage nije izoliran samo na stručnjake kao nekad, nego je mnogo širi i uključuje mnoštvo poslova za koje nije nužna fakultetska diploma.

No, predlaganje takvog zakona u ovom je trenutku u Njemačkoj dosta osjetljivo političko pitanje zbog migrantske krize 2015. kada se u zemlju slilo milijun izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja Sirije, Afganistana i Iraka. Alice Weidel, čelnica kluba zastupnika Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu smatra da zakonski prijedlog neće pridonijeti kontroli priljeva imigranata, već ga potiče, a navela je i mogućnost snižavanja plaća lokalnih radnika.

Međutim, prijedlog vlade kancelarke Angele Merkel ne suočava se samo s otporom desne oporbe, već i unutar njezine Kršćansko-demokratske unije (CDU). Iz stranke su više puta ponovili kako novi zakon ne smije širom otvoriti vrata za dodatne izbjeglice i nekvalificirane radnike.