Za većinu siromašnih i ugroženih ljudi svijeta zaštićena imovinska prava, uključujući zakup zemljišta, smatraju se rijetko dostupnim luksuzom. Ako se to ne promijeni, postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDGs) bit će nemoguće. Zakupom zemljišta određuje se tko može koristiti zemlju, koliko dugo i po kojim uvjetima. Dogovori o zakupu mogu biti temeljeni na službenim zakonima i politikama, kao i na neformalnim običajima. Ako su ti dogovori sigurni, korisnici zemlje imaju poticaj ne samo da provode najbolje prakse tijekom korištenja (recimo, kroz pridavanje pažnje utjecaju na okoliš), već i poticaj na veća ulaganja.

Bez globalnog standarda
Došlo je do međunarodnog konsenzusa po pitanju važnosti sigurnog zemljišnog zakupa vezano uz razvojne ishode. Godine 2012. Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom, sa sjedištem u Organizaciji Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO), podržao je Dobrovoljne smjernice o odgovornom uređenju interesa vezano uz zakup zemljišta kao globalni standard na tom polju. Međutim, taj se standard ne provodi u zadovoljavajućim razmjerima.

Naime, samo 30% svjetskog stanovništva ima registrirana prava na zemljište i kuću u skladu sa zakonom, dok su siromašni i politički marginalizirani građani najvjerojatnije suočeni s neuređenim pravima zakupa zemljišta.  Primjerice u Rumunjskoj brojni pripadnici romske zajednice imaju manje sigurnosti vezano uz njihovo uživanje u posjedu obradive zemlje nego njihovi susjedi koji nisu pripadnici romske zajednice. Slično je i u Jugoistočnoj Aziji gdje plemena koja žive na brdima rijetko kad imaju zakonska prava na vlastitu autohtonu imovinu, koja se često nalazi u državnim šumama. 

U Zimbabweu, uobičajeni postupak razvoda može se okončati dodjeljivanjem sve obiteljske zemlje i imovine (pa čak i djece) suprugu, dok se supruga mora vratiti ocu ili nekom drugom muškom rođaku. U Sarajevu se smatra da tisuće stanova nisu u skladu sa zakonom uslijed zastarjelih urbanističkih planova i ne posjedovanja građevinskih dozvola, čime se najvrijednija obiteljska imovina stavlja izvan mainstream ekonomije.

Manji rizik od katastrofa
Gušenjem gospodarskog rasta, neprimjerenim sustavom zakupa zemljišta ovjekovječuju siromaštvo i marginalizaciju.  No, i suprotno također vrijedi: osnaženo zemljišno pravo koje se ispravno provodi može potaknuti rast, smanjiti siromaštvo, ojačati ljudski kapital, promicati ekonomsku pravednost (uključujući ravnopravnost spolova) te u širim razmjerima podržati društveni napredak.  Nadalje, osigurati zemljišna prava od ključne je važnosti vezano uz smanjenje rizika od katastrofa i izgradnju otpornosti na klimatske promjene, što predstavlja neodložan imperativ u doba u kojem klimatske promjene već uzrokuju sve učestalije ekstremne vremenske prilike. 

Kad takve katastrofe dovedu do raseljavanja ljudi i uništenja njihovih domova, propisno održavanje zemljišnih knjiga predstavlja osnovnu odrednicu za odštetu i obnovu skloništa te pomaže pogođenim zajednicama u boljoj reizgradnji. Razmatrajući važnost sigurnog zemljišnog vlasništva vezano uz uspjeh postizanja ciljeva održivog razvoja, Grupa Svjetske banke upravo surađuje sa zemljama u razvoju u cilju poboljšanja njihovog sustava zakupa zemljišta i proširenja pokrivenosti područja zakonski priznatih i registriranih prava. 

Primjerice, u indonezijskim provincijama Kalimantan i Sumatra, pomažemo u promicanju standardizacije zemljišnih prava, s posebnim težištem na ženama i autohtonim zajednicama, uz istovremeno definiranje granica državnih šuma uz korištenje participativnih metoda za kartografiju i upis u zemljišne knjige. Trud Grupe Svjetske banke već je omogućio demarkaciju, određivanje vlasništva i upis milijun hektara zemlje u vlasništvu autohtonog stanovništva u Nikaragvi, što je preko 30% teritorija te zemlje.

Taj je postupak pogodovao najugroženijim skupinama u toj zemlji. Ta je inicijativa također imala za cilj poboljšanje sposobnosti Nikaragve za promptne i učinkovite reakcije u izvanrednim stanjima. Novi projekti upravo se pripremaju u Mozambiku i Tanzaniji kako bi se dodijelili uobičajenim naseljima komunalni nazivi koji će osigurati zakonsko priznavanje njihove zajedničke imovine, čime će se povećati zaštita i upravljanje tom imovinom. U razdoblju između 2017. i 2019. godine predviđa se da će portfelj Svjetske banke investicijskih zajmova za zemljišnu administraciju i sigurnost zakupa zemljišta zabilježiti rast od 39%.

Izgradnja otpornih zajednica
To je važan napredak. Međutim, postizanje ciljeva održivog razvoja, koji su u potpunosti usklađeni s dva srodna cilja Grupe Svjetske banke vezana uz iskorjenjivanje krajnjih oblika siromaštva i promicanje zajedničkog prosperiteta, iziskivat će investicijski program znatno većih razmjera usredotočen na osnaživanje prava zakupa zemljišta diljem zemalja u razvoju.

Stoga se Grupa Svjetske banke udružuje s partnerima na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini u cilju jačanja predanosti zemalja i mobiliziranja resursa za postizanje ambicioznog cilja adekvatnih prava posjeda i vlasništva zemljišta za svakoga do 2030. Zemljište je od središnje važnosti za razvoj. Stoga je siguran zakup zemljišta od vitalne važnosti za izgradnju inkluzivnih, otpornih i održivih zajednica koje će dobrano potaknuti ekonomski i društveni razvoj sve do daleke budućnosti. 

Koautorica teksta Anna Wellenstein je direktorica za Strategiju i operacije za Globalnu praksu Grupe Svjetske banke vezano uz društvena, urbana i ruralna pitanja te otpornost na katastrofe

© Project Syndicate, 2018.