Ministarstvo državne imovine u prvoj je polovini ove godine s ciljem prodaje nekretnina i razvrgnuća suvlasničkih zajednica sklopilo 184 ugovora ukupne vrijednosti 83,1 milijuna kuna, a darovalo je i nekretnina u vrijednosti oko 118 milijuna kuna, navodi se u izvještaju o provedbi strateškog plana za razdoblje 2018. – 2020.
"Smanjenje državnog portfelja provodi se prodajom nekretnina i razvrgnućem suvlasničkih zajednica, a po toj osnovi su od početka godine do 30. lipnja 2018. sklopljena 184 ugovora ukupne vrijednosti 83,1 milijun kuna", kaže se u polugodišnjem izvještaju o provedbi načina ostvarenja i reformskih mjera iz revidiranog strateškog plana ministarstva državne imovine za razdoblje 2018. – 2020. godine.
Kako ističu iz Ministarstva, u promatranom razdoblju sklopljeno je i ukupno 29 ugovora kojima su darovane nekretnine ukupne tržišne procijenjene vrijednosti od 118,4 milijuna kuna.
Napominju da je tijekom prvog polugodišta 2018. godine naglasak stavljen na raspolaganje nekretninama upravo u svrhu njihova stavljanja u socijalni, kulturni i obrazovni napredak te je u vezi s tim doneseno 26 odluka o darovanju i dodjeli državnih nekretnina u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Radi aktivacije neiskorištene državne imovine u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja sklopljeno je 107 ugovora. Od te brojke, 40 ih se odnosi na ugovore o osnivanju prava služnosti, od kojih je 16 s naknadom, a 24 bez naknade. Tu su i ugovori o pravu građenja, od kojih je jedan s naknadom a 17 ugovora bez, dva ugovora o zakupu s predviđenom naknadom, te naposljetku 47 ugovora o dodjeli nekretnina na korištenje, od kojih samo jedan predviđa naknadu.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da se aktivnosti na smanjenju državnog portfelja i aktivaciji neiskorištene državne imovine provode u okviru reformske mjere poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom sukladno Nacionalnom programu reformi za 2018. godinu, s ciljem smanjenja javnog duga.
"Revidiranim strateškim planom Ministarstva državne imovine za razdoblje 2018. – 2020., prihodi od nefinancijske imovine za 2018. godinu planirani su u iznosu 98,8 milijuna. Ukupni prihodi od upravljanja nekretninama nefinancijske imovine na razini prvog polugodišta 2018. godine veći su od planiranih iznosa na razini cijele 2018. godine te za razdoblje od siječnja do kraja lipnja iznose nešto više od 103 milijuna kuna, čime je ostvaren značajan rast u odnosu na isto razdoblje 2017. godine", stoji između ostalog u tom izvještaju.
Prodajom i ustupanjem udjela u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja ostvareno je 383,6 milijuna kuna prihoda, što proizlazi iz donesenih odluka Upravnog vijeća odnosno ravnatelja Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), kaže se u dokumentu. Napominje se i da je zaključno s 30. lipnja u državni proračun uplaćeno 70,5 milijuna kuna po osnovi prihoda od dobiti trgovačkih društava iz portfelja Ministarstva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.i još jedan idealist lučonoša posttranzicijske hrvatske stvarnosti
”reformske mjere” (PD, 2018)
ja naprosto sam nadahnut i dirnut tom reformom koju hrvatska vlast provodi preko te neiskorištene državne imovine …
možda da naprave joint venture sa socijalnom službom i svu djecu rođenu u uvjetima prisile jugokomunističke vladavine prozovu, umjesto ‘stokom’ , kako to dobro kućno odgojen po božijoj pravdi oslovljava čovjek koji je gola iznimka hrvatske desne i lijeve političke scene u svim zamislivim i nezamislivim dimenzijama, neiskorištenom državnom imovinom o kojoj će brinuti cerp
ovo je suvišno čitati ko i komentirati…dovoljan je spontani odabir riječi autora ovog teksta
”aktivaciji neiskorištene državne imovine” (PD, 2018)
to zvući toliko nadahnjujuće , ko ne bi doživio žrtvu i herojstvo ljudi iz agencije koja je po treći ipo put promjenila ime ( iz ‘prvobitnog’ hfp) a to je, statistički posmatrano, više puta nego svaki prosječni lokal za frizerski salon ili ugostiteljski obrt u jednome od brojnih zagrebačkih šoping centara koji su nicali u teška tranzicijska vremena , prije dolaska uvoznog lobija Magme i McDonaldsa
Uključite se u raspravu