Iako je u takozvanom nekomercijalnom smještaju, odnosno u stanovima i kućama za odmor, lani ostvarena gotovo trećina ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj, vikendaši su trenutno najslabija karika u hrvatskom turizmu koja se gotovo i ne kontrolira, siva zona protiv koje sve glasnije progovaraju različiti dionici u turizmu, jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju hotelima, kampovima, obiteljskom smještaju.

Naime, iako se i ona iz godine u godinu osjetno povećava, brojka od 455 tisuća kreveta u 102 tisuće objekata u nekomercijalnom smještaju, koliko je trenutno prijavljeno u sustav eVisitor za plaćanje boravišne pristojbe, navodno je znatno veća, odnosno mnogo je onih koji se u eVisitor nisu ni prijavili iako im to zakon nalaže. Dok čekamo podatke Porezne uprave o ukupnom broju vikendica u Hrvatskoj, na temelju poreza koji su dužni uplaćivati, istražili smo koliko se vikendaša u ovoj i protekle dvije godine prijavilo u eVisitor, koliko su vikendaši napravili noćenja, a saznali smo i da je inspekcijski nadzor ovog segmenta smještaja daleko najslabiji.

Prema podacima iz sustava eVisitor koji je u upotrebi od 01. siječnja 2016. godine, u Hrvatskoj je tijekom 2016. godine ostvareno 473 tisuće dolazaka gostiju te 9,9 milijuna noćenja u nekomercijalnom smještaju, dok je tijekom 2017. godine u nekomercijalnom smještaju ostvareno 508 tisuća dolazaka i 12,1 milijuna noćenja, što je oko 18 posto više nego u noćenjima. 

Paušalna pristojba
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku pak u 2015. godini u ovom segmentu ostvarena je 451 tisuća dolazaka te 8,1 milijuna noćenja. To znači da je broj noćenja vikendaša u samo tri godine porastao za trećinu! Raste i broj vikendaša. Na početku prošle turističke sezone u nekomercijalnom smještaju je bilo prijavljeno 79 tisuća objekata s ukupno 358,6 tisuća kreveta, a danas je prijavljeno 102 tisuće objekata s ukupno 455 tisuće kreveta, dakle samo u jednoj godini broj vikend apartmana i kuća je porastao za 23 posto. 

Istodobno, naplata boravišne pristojbe u nešto više od godine dana rasla je mnogo sporije, tek 6 posto. Naime, od boravišne pristojbe u nekomercijalnom smještaju za 2016. godinu prihodovano je 10.609.102,57 kuna, dok je za 2017. godinu prihodovan iznos od 11.197.253,06 kuna. Kako se u nekomercijalnom smještaju boravišna pristojba može plaćati paušalno, navedeni podaci odnose se na stanje uplata na dan 6. kolovoza 2018. godine, napominju u Ministarstvu turizma koje nam je pribavilo ove podatke.

Napominjemo da se podaci odnose samo na one vikendaše koji su prijavljeni.  U lokalnim turističkim zajednicama priznaju da su vikendaši siva zona, u kojoj se sumnja na komercijalnu djelatnost, no to je teško dokazivo. Neki vlasnici kuća za odmor uredno se prijave, kao što je propisano zakonom, i prijavljuju svoje goste kroz sezonu, drugi prijavljuju samo sebe, a neki vlasnici vikendica nisu se niti prijavili u eVisitor. 

Prijave inspekciji
"Stoga taj segment zaista predstavlja sivu zonu koju je jako teško kontrolirati. U našoj moći je tek prijaviti inspekciji ako primijetimo neku neobičnu aktivnost, no to je sve", potvrdila je za Poslovni dnevnik Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Grada Crikvenice, na čijem području se procjenjuje da ima oko 6500 vikendaša, a prijavljeno ih je upola toliko. Jedini koji imaju mogućnost nadzora i suzbijanja crnog tržišta su carinski inspektori Ministarstva financija koji su lani od ukupno 4 tisuće nadzora, u nekomercijalnim objektima imali tek 243 nadzora, utvrdivši nepravilnosti u 162 nadzora. Do kraja srpnja ove godine od ukupno 2332 nadzora, isti inspektori pokucali su na vrata tek 135 vikendaša, da bi kod njih 48 našli neprijavljene goste.