Već tjednima u javnosti se licitira koje bi sve promjene u poreznom sustavu trebale uslijediti s idućom godinom, a koalicijski partneri Vlade Andreja Plenkovića uoči presijecanja te odluke sve glasnije poručuju i što neće podržati.

Čini se da je u političkim redovima najmanje otpora tome da se opća stopa PDV-a ne dira, a da se umjesto toga na svježe meso i voće PDV uvede primjena snižene stope od 13 posto.  No, zahvati u porezni sustav uvijek su i prostor političke trgovine pa ne čude sve glasnija zanovijetanja tzv. junior partnera i zastupnika čije ruke u Saboru Vladi trebaju za izglasavanje paketa mjera čiji efekti u smislu priuštivosti rasterećenja su itekako ograničeni. Jučer poslije podne sadržaj nove runde porezne reforme završno se bistrio na sjednici predsjedništva HDZ-a, a stranačka vrhuška danas bi plan treba usuglasiti i s koalicijskim partnerima. To, međutim, neće ići glatko, iako se, čini se, od povećanja tzv. osobnog odbitka u sustavu poreza na dohodak već odustalo.

Naime, tvrdi se da su Milan Bandić odnosno zastupnici njegove stranke u Saboru prilično odlučni u tome da ne podrže paket u kojemu bi bilo povećanje osobnog odbitka (sa 3800 na 5000 kuna). Koliko je to zbog razmjera procijenjenog gubitka prihoda gradskog proračuna, a u kojoj mjeri je to motivirano drugim političkim relacijama, ne zna se pouzdano.  Čelnik HSLS-a Darinko Kosor je, pak, ovih dana otvoreno poručio kako se njegova stranka, a sličnog su raspoloženja navodno i u HNS-u te u Reformistima Radimira Čačića, protivi povećanju doprinosa za zdravstvo sa 15 na 16,5 posto. Prema zadnjem nacrtu druge faze "porezne reforme", povećanje zdravstvenih doprinosa planirano je istodobno s ukidanjem doprinosa za zapošljavanje i za zaštitu na radu (sada iznose 1,7 odnosno 0,5 posto).

Računa se da bi se tom kombinacijom ukidanja i povećanja doprinosa poduzetnici rasteretili za oko 700 milijuna kuna, no pitanje je u kojoj bi mjeri to ionako ne preveliko rasterećenje oni prelili na povećanja plaća za zaposlenike. "Dugovi zdravstva ne proizlaze iz visine stope doprinosa nego iz činjenice da bi svako mjesto htjelo imati bolnicu", kaže Kosor ističući kako "u zdravstvu trebaju ozbiljne reforme". Ukratko, taj dio paketa smatra "katastrofalnim" i, dođe li se s njim u Sabor, HSLS će uložiti amandman. No, zato koalicijski partneri mahom podržavaju podizanje praga za oporezivanje plaća po najvišoj stopi od 36 posto sa sadašnjih 17.500 na 30.000 kuna, s tim da bi Kosor tu "junački" izuzeo saborske zastupnike od posljedičnog efekta povećanja plaća, a Čačić bi preferirao da to podizanje praga prati povećanje osobnog odbitka čime bi svim zaposlenima plaće porasle.

Ali to se ne sviđa "bandićevcima". Sve u svemu, "dugo najavljivana porezna reforma materijalizirala se u vidu finog podešavanja poreznog sustava, koje jedva da je vrijedno spomena", kaže u najnovijem osvrtu na skore zahvate u porezni sustav ekonomski analitičar Velimir Šonje koji zbog svega smatra da se to i ne može nazvati "reformom". On je mišljenja da je i smanjenje PDV-a na meso tek začin koji će malo značiti za potrošače jer se sav efekt vjerojatno neće preliti na pad cijena, pogotovo uz potražnju koja zapravo pritišće na rast cijena. Ovako, kaže, "svi postajemo dio populističke političke igre u kojoj svatko može bušiti sustav kako mu drago, a nitko ne vidi da bi se novac mogao potrošiti puno svrsishodnije".

Za aktualna pretakanja u poreznom sustavu Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu, ima jednostavno objašnjenje. "Prostor za fiskalno rasterećenje velikim je dijelom iscrpljen upravo neodgovornim ponašanjem onih koji su danas najglasniji oko potreba fiskalnog rasterećenja", kaže. Već neko vrijeme on upozorava na razmjere troškova sanacije Uljanika u Petrokemije, što bi državu i proračun moglo stajati otprilike koliko oba kruga poreznih promjena. Usporedno s usvajanjem novog paketa poreznih promjena, očekuje se da će Vlada na ovotjednoj sjednici Vlade predstaviti i nove trogodišnje Smjernice za ekonomsku i fiskalnu politiku, u kojima će biti i konture proračuna za iduću godinu.

U njih će, međutim, samo djelomično biti ugrađeni troškovi spašavanja dvaju kroničnih gubitaša (dio će se vidjeti samo na javnom dugu, a dio s vremenskim odmakom). U prvim projekcijama proračuna se, k tome, zacijelo neće vidjeti ni rizici koji bi se možda već dogodine mogli pojaviti slijedom zahtjeva sindikata državne uprave i javnih službi uoči novih pregovora o kolektivnim ugovorima, to prije što je omjer prvostupanjskih presuda po pilot tužbama 9:1 u korist sindikata.

Osim toga, potkraj godine ili početkom iduće realno je očekivati da će pasti i presuda u arbitražnom sporu s Molom zbog Ine koji se vodi Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Uza sve, tek će se vidjeti koliko će stajati neka proširenja braniteljskih prava koja na snagu stupaju dogodine. Nažalost, čelnici koalicijskih partnera koji danas izvoljevaju oko pojedinih rasterećenja i reformi u Saboru se baš nisu oglašavali oko svih tih rizika, niti je tko zatražio izvješće s odgovorima zašto će nove milijarde kuna otići na Uljanik dok njegov čelnik uz gomilanje gubitaka, prema tvrdnjama nekih saborskih zastupnika, za to biva nagrađen plaćom od 120 tisuća kuna. a navodno i milijunskim bonusom.