Od rujna počinje drugi krug odobravanja subvencioniranih stambenih kredita za kupnju stana ili gradnju/kupovinu kuće. Za razliku od prošle jeseni kad je država odobrila subvenciju polovice mjesečne rate kredita na četiri godine, ovogodišnjim će sretnicima država subvencionirati rate kredita sljedećih pet godina. Subvencije će za najrazvijenije gradove biti 30, a za najsiromašnije sredine 51 posto, piše Večernji list.
Primjerice, žiteljima Osijeka subvencionirat će se 33 posto rate kredita, Kutine i Siska 36, Novske i Valpova 42, a onima koji se odluče skućiti u malim nerazvijenim općinama, država će otplaćivati 51 posto mjesečne rate kredita. Zakon koji je regulirao novi krug subvencija kaže da će se subvencije odobravati zaključno do 2020. godine, a njegov se utjecaj već osjeti na cijeni stanova u velikim gradovima budući da su potencijalni kupci krenuli u potragu za nekretninama.
Zagrepčanka koja lani nije uspjela kupiti željeni stan kaže da su ove godine tražene cijene nekretnina u glavnom gradu 30 do 40 posto veće nego prošle godine. U nekim kvartovima, primjerice zagrebačkim Vrbanima, prodavatelji rabljenih stanova traže oko dvije tisuće eura za kvadrat stana, za koliko su se stanovi prodavali prije desetak godina.
Pedesetak kvadrata stana na zagrebačkoj Sigečici ili Ferenščici lani se moglo kupiti za 60 tisuća eura, a sad prodavatelji traže od 75 do 90 tisuća eura, na Malešnici su se slični stanovi lani prodavali za 50 tisuća eura, a sad se tražena cijena kreće od 62 do 68 tisuća eura. U novozagrebačkom naselju Travno stan od 50 kvadrata lani se prodavao za 62 tisuće eura, a sad se cijene penju i do 74 tisuće eura. Nagli skok cijena u Zagrebu i ostalim većim gradovima u unutrašnjosti uglavnom je vezan za državne subvencije, tako da će novi kupci kroz skuplje cijene kvadrata možda izgubiti dobiveno kroz subvencije i povoljnije kamatne stope, koje im je osigurala država.